01 velj.

RAJČICA – SORTA BORGO

borgoPERMAKULTURA I GIGANTSKE RAJČICE

Naš apsolutni rekord  za sada 🙂
Iznenadila nas je ova rajčica sorte Borgo iz jedne od ranijih sezona. Težila je točno 1100 grama (1,1 kg) i do danas je naš apsolutni rekorder, po težini. Bila je i vrlo ukusna 🙂 Možda “iznenađenje” nije najbolja riječ, jer ova kasna sorta razvija mnogo velikih plodova, uglavnom od 0,4 do 1 kg. Mnogo plodova po biljci ovdje znači 20-30 plodova prosječne težine 500g, što na kraju računice daje oko 10kg plodova po biljci. Bilo bi zgodno, da nema cake 22, a to je da je ovo kasna sorta, jer plodovi dozrijevaju potkraj 9. mjeseca, a mnogi i ne dozriju. Želite li je uzgajati i imati dosta zrelih plodova (npr. 4-5kg po biljci), skinite višak (manje lijepe) plodove dok su zeleni.

01 velj.

Zelena rabarbara

rabarbara - zelenaPERMAKULTURA I EGZOTIKE

ZELENA RABARBARA
Povremeno uzgajamo i ovakve egzotike kao što je zelena rabarbara. Sačuvali smo nešto sjemena, ali rabarbara je inače poznata po nešto težem uzgoju iz sjemena. Probali smo, klijavost je bila debelo ispod 50%. To vas ne bi trebalo spriječiti da i sami probate 🙂 Rabarbara voli dobro pognojenu zemlju, dosta sunca i zalijevanja.

12 sij.

ČEŠNJAK IZ SJEMENA

galetin sjemenski cesnjakKrenuo je prvi češnjakić iz sjemena 🙂 28.12.2012.
Ove godine iz dva domaća i provjerena izvora…

Proteklih tjedana češće smo u trgovinama i na placevima primijetili da sad ima za kupiti domaćeg češnjaka više nego kineskog. Mnogi su ga počeli proizvoditi i to nas raduje 🙂 Domaći češnjak možete naći čak i u Konzumu.

11 stu.

HMELJ

Ove godine (2012) brali smo i hmelj (humulus lupulus). Kažu da ovaj divlji nije dobar za pivo, da daje okus po plijesni. Mi ćemo ipak probati 🙂

 

 

08 stu.

Gazanija

Čovjek se nagleda svakojakog cvijeća u životu i svi su lijepi. Ali kad Gazanija dohvati svojim čarima … 🙂

 

 

 

 

04 stu.

Misirača

Zovu je još i stambolka, moravka, pečenica, a ponegdje i turkinja. Ova je iz našeg vrta (sezona 2012) koju smo ugledali tek kad je uvenuo kukuruz u čijoj je sjeni rasla. Pažljivo je čuvamo, skupljamo sjeme i pazimo da u sezoni kad je uzgajamo ne sijemo druge bundeve, ili barem ne u blizini. Kad se prirodno križa npr. s bundevom poti maron (hokaido), izraste tamnozelena bundeva koja je također ukusna, ali nije za sjeme.

 

04 stu.

Anđelika

Angelica archangelica

Samoniklu anđeliku brali smo ove sezone 2012. po livadama u svetojanskom kraju, gdje rastu stvarno brojni i lijepi primjerci. Brali smo je za naše potrebe, ali i za sjeme.

02 stu.

Samonikli hmelj – humulus lupulus

Ove godine intenzivno smo se bavili branjem samoniklog bilja. Osim za klopu i ostale namjene, brali smo i za sjeme 🙂 U zapadnoj Hrvatskoj samoniklo raste uz potoke, na zapuštenim poljima i uglavnom – posvuda. Uz standardne podatke koje možete nać npr. na http://www.val-znanje.com/index.php/ljekovite-biljke/1021-hmelj-humulus-lupulus-l … neki izvori navode da se hmelj može koristiti i kao konzervans i/ili repelent.