andska-jagoda-3

ANDSKA JAGODA

10,00 Kn

0,1 g, oko 100-120 sjemenki

ANDSKA JAGODA (lat. Physalis Peruviana) Biljka pripada rodu mjehurica (physalis), podrijetlom je iz Južne Amerike. Iz naše ponude, srodni su joj kineski lampioni (physalys) i meksička rajčica (tomatillo). Nije u srodstvu sa standardnim jagodama, pa se naziv andska “jagoda” možda može pripisati marketinškoj težnji za boljim plasmanom ove biljke. Ponekad se naziva i peruanska jagoda. Na engleskom govornom području poznata je pod nazivima: Inca berry, Aztec berry, golden berry, giant ground cherry, African ground cherry, Peruvian groundcherry, Peruvian cherry ili Cape gooseberry. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu i stvara zlatnožute plodove promjera do 2cm. Jestiv je samo plod, a svi ostali dijelovi biljke (mjehur oko ploda, listovi i sl. blago su otrovni). Prema našem iskustvu, biljke ne privlače nametnike i ne trebaju posebnu zaštitu, premda postoje podaci da u monokulturnom uzgoju na većim površinama štete mogu nanijeti zečevi, grinje i crveni pauci. Slatki plodovi se nalaze u mjehurima, a zreli su kad dobiju zlatnožutu boju. Plodovi se u kontinentalnoj klimi mogu brati od sredine srpnja do kraja vrtlarske sezone. Može se uzgajati na otvorenom ili u većim posudama. Uzgajali smo samostalno, ali i u polikulturama s nekim drugim biljkama (npr. tomatillo, ljute i slatke paprike, grah, rajčica itd.) i primijetili da se uglavnom dobro slaže sa susjednim povrtnicama. Više voli osunčane i toplije dijelove vrta, jer biljka brže i bolje raste, razvija više većih plodova koji svakodnevno dozrijevaju. U sjeni ili polusjeni plodovi će nešto sporije dozrijevati i bit će ih manje. Prinos je osjetno veći u dobro pripremljenom i pognojenom tlu. Možete je zalijevati, ako želite veći urod, ali ova biljka nije posebno zahtjevna kad je u pitanju voda i davat će umjeren urod i bez zalijevanja.

SIJANJE: Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja (u Dalmaciji može i nešto ranije). Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, jer biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m visine. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST: Andska jagoda nema izraženo veliku kalorijsku vrijednost (53kcal/100g). 100 grama plodova sadrže 11,2g ugljikohidrata, 0,7 masnoća i 1,9g bjelančevina. Plodovi sadrže vitamin A (5%), vitamin C (13%), vitamin B1 (thiamin) (10%) i vitamin B3 (niacin) (19%), te minerale: kalcij (1%), željezo (1%) i fosfor (6%). Zastupljeniji sastojci ulja sjemenki andske jagode su: oleinska i linolenska kiselina, beta-sisterol, kampesterol, beta-karoten i vitamin K.

RECEPTI I NAČINI PRIPREME: Plodovi su vrlo slatki i lijepi pa se često dodaju jelima kao dekoracija. Mogu se dodavati salatama ili voćnim salatama, od andskih jagoda često se spravlja kolač (pita) ili pekmez. Prema izvorima, koristi se u raznim svjetskim kuhinjama još od početka 19. stoljeća, a mi je uzgajamo 10-ak godina i najčešće je jedemo sirovu. Kad smo u vrtu i kad poželimo tu poslasticu, odšećemo do gredice s andskim jagodama, beremo i jedemo.