IF

LOBODA

10,00 Kn

2,0 g, oko 400-500 sjemenki

LOBODA : Širokolisna loboda nekad se uzgajala kao povrtnica i prodavala na tržnicama, a danas je vrtlari neopravdano smatraju korovom. Neka istraživanja pokazala su da je prema hranjivim vrijednostima loboda izvrsnija od špinata. Može se jesti sirova, u salatama i varivima ili na bilo koji drugi način kao i špinat. Za prehranu se koriste mladi listovi lobode, dok biljka ne naraste preko 50cm u visinu. Listovi su hranjivi i u kasnijem razvoju biljke, ali su možda prevlaknasti, ovisi o ukusu. Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, a može se sijati i nešto kasnije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti tri do četiri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u redove ili kvadratne povrčine (npr 1x1m ili slično). Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. U ranoj fazi vegetacije loboda se dobro slaže sa svim povrtnicama, ali u kasnijoj fazi (npr od početka lipnja) počinje rasti uvis (u vrlo povoljnim uvjetima od 2 do čak 4 metra u visinu!) i razvijati drvenastu stabljiku koja lako može zasjeniti susjedne povrtnice ili im oduzeti prostor za rast. Zbog toga je loboda proljetna povrtnica koju, kao i grašak, možete odrezati na razini zemlje kad biljke krene u “prorast”.