IF

RAJČICA BORGO

10,00 Kn

0,2 g, oko 70 sjemenki

RAJČICA BORGO : Stara sorta koja daje velike i teške, mesnate crvene plodove u prosjeku između 300-600g. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Može roditi i do 30-ak velikih plodova po biljci, pa neke valja ukloniti zelene, kako bi ostali stigli dozoriti do kraja sezone. Zbog veličine i broja plodova, ovo je kasna sorta rajčice. Jedne sezone s nje smo ubrali apsolutnog rekordera – plod rajčice težak 1,1kg. Ukupno gledajući, ova sorta u idealnim uvjetima na otvorenom može dati preko 10kg plodova po biljci, što je svrstava među najplodnije rajčice u svijetu (u organskim, a ne plasteničkim uvjetima). Dakako, u teoriji, iako su prinosi svake sezone bili vrlo veliki (oko 5-6kg), nisu prelazili 10kg po biljci. Zbog velikog broja teških plodova pogodnija je za uzgoj u toplijim krajevima i gdje je više sunčanih dana (npr u Dalmaciji, Konavlima i na otocima), jer u kontinentalnoj klimi dobar dio plodova ne stigne dozrijeti do kraja sezone. Plodovi su vrlo ukusni (sličnog su okusa i teksture kao volovsko srce). Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.