Upute za sijanje

Sijanje u posude ili stiropore za presadnju
Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, u Dalmaciji može i nešto ranije. Posude se napune zemljom, blago zaliju vodom, u sredini se napravi rupa duboka 0,5cm do najviše 1cm, u rupu se položi sjeme (obično jedna do najviše tri sjemenke), zatim se rupa zatrpa zemljom. U fazi klijanja, sjemenkama je potrebna toplina i vlaga, ali ne i sunčeva svjetlost, pa se posude mogu držati i u tamnoj prostoriji ili gdje nema izravne sunčeve svjetlosti. Tek kad sjemenke proklijaju, potrebna je sunčeva svjetlost (npr. na prozorskoj dasci, u plasteniku i sl.). U svrhu smanjenja isparavanja, tj. poboljšavanja klijanja sjemena, dobro je vrh posude prevući tankom kuhinjskom folijom od prozirne plastike, a nakon stavljanja probušiti dvije-tri manje rupe u foliji. U ovoj fazi potrebno je da je zamlja uvijek blago vlažna, ne smije biti suha ni premokra. U suhoj zemlji prestaju ili usporavaju procesi klijanja, a u premokroj zemlji sjeme može istrunuti. Dok sjeme ne proklija, zalijevanje se obavlja svaki dan ili svaki drugi dan, ali prije zalijevanja valja provjeriti da li je zemlja vlažna ili ne. Dobro je svakodnevno provjeravati posude. Kad sjeme proklija, foliju valja maknuti, a zatim zalijevati po potrebi (svaki dan ili svaki drugi dan). Biljke su spremne za presađivanje kad razviju četiri lista ili više od toga, ili kad narastu do 10cm ili više.
U našoj klimi, sijanje u posude za presadnju prije početka ožujka nije preporučljivo, u dobrim uvjetima sjeme će proklijati i biljke će se razviti, ali ako u vrtu na otvorenom nisu povoljni uvjeti, presadnja mora čekati (npr. toplije dane). Ako su biljke spremne za presadnju u prvoj polovici travnja, a vrijeme nije pogodno za presađivanje, biljke će nastaviti razvijati korjenčiće u posudama (u spirali, oko rubova posuda), a to je nepovoljno. Prilikom presađivanja takvi korjenčići se moraju “raskuštrati” kako bi se omogućio pravilan daljnji razvoj korjenskog sustava. U svakom slučaju, biljke doživljavaju veći šok pri presadnji, što otežava razvoj biljke. Kad se sjeme sije stvarno prerano u sezoni, a drži se u toploj ili grijanoj prostoriji, pri čemu se zemlja zalijeva, sjeme će proklijati i biljke će krenuti u vrlo brz razvoj. Toliko brz da će stabljike biti vrlo tanke. Takve biljke neće dugo živjeti i ne mogu preživjeti presađivanje na otvoreno (ili vrlo rijetko), gdje su uvjeti drukčiji.

Presađivanje na otvoreno
Obavlja se kad su biljke razvile najmanje četiri lista ili narasle 10cm ili više. Obično u prvoj polovici travnja. Ovisno o vrstama biljaka, presadnja može trajati od početka travnja do sredine svibnja, a najkasnije do početka lipnja. Presađuje se za suhog i sunčanog dana, najbolje rano ujutro ili kasno popodne. Presadnice se presađuju u “gnijezda”. Ručnim vrtnim alatom iskopa se rupa u koju se stavlja biljka zajedno sa zemljom (iz posude) u kojoj je rasla. Zemlja se nakon presadnje blago pritisne (ne prejako, ali dovoljno da se iz zemlje izbiju veći zračni džepovi. Dobro je prije presadnje zaliti zemlju, a svakako treba svaku biljku zaliti nakon što je presađena. Razne povrtnice presađuju se na različite razmake, što ovisi o veličini biljke u punoj vegetaciji. Također, razne povrtnice presađuju se na različite načine. Neke povrtnice (rajčica, paprika, kupus) mogu se zakopati u tlo, tako da iznad zemlje ostane samo dio nadzemnog dijela stabljike s listovima. Biljka će zakopanu stabljiku pretvoriti u korjenski sustav, što pogoduje ubrzanom razvoju.

Sijanje u redove na otvorenom, u vrtnu gredicu
U redove se sije uglavnom korjenasto povrće (mrkva, cikla), neke mahunarke (grašak) ili začinske biljke (peršin, celer) ili biljke čije je sjeme vrlo malo. U vrtnoj gredici se motikom, grabljama ili malim ručnim alatom napravi plitak rov (od 0,5cm do najdublje 1,5-3cm,) u koji se polaže sjeme. Sjemenke se stavljaju u rov na razmak od najmanje 2 cm do najviše 7-8 cm, što ovisi o veličini korjena ili veličini biljke u punoj vegetaciji. Mnogi vrtlari siju “od oka”, tj. popune rov sjemenom ne vodeći računa o razmaku između sjemenki. Tako se najčešće sije mrkva, pa kad biljke počnu rasti onda se prorjeđuju. Prorjeđivanjem se postiže da preostale biljke mogu razviti velik korjen. U većim vrtovima s dugačkim gredicama, ponekad se može koristiti mehanička sijačica koja ispušta sjemenke na određene razmake. U gredicama koje su široke 80cm do 100cm može se napraviti 3 do 4 plitka rova, Razmak između rovova ne bi smio biti manji od 20cm, ali ga vrtlar podešava prema vrstama biljaka koje sije, tj. o dimenzijama biljaka kad su u punoj vegetaciji. Razmak ne bi smio biti premalen, jer se pojedinačne biljke u gustom sklopu ne mogu razviti do pune veličine.

Sijanje u “gnijezda” u vrtnoj gredici
Gnijezdo je rupa u zemlji koja nije dublja od 3cm. U gnijezda se obično siju veće sjemenke (npr. grah, mahune, grašak). U gnijezdo se može staviti jedna do tri sjemenke (samo ponekad više!). Neke biljke mogu se sijati u gnijezda ili u redove (npr. kukuruz). Ručnim alatom izbuši se rupa u pripremljenoj vrtnoj gredici, u nju se položi sjeme, rupa se zatrpava, a zatim blago zalije vodom. Razmak između gnijezda različit je od biljke do biljke, a ovisi o veličini biljke kad je u punoj vegetaciji (npr. rajčice se na otvorenom siju u gnijezda udaljena 80cm do 100cm, a celer korjenaš na razmak od 20cm do 30cm.

Kolci i mreže
Rajčice (puzavice) trebaju potporanj, kao i biljke penjačice. Za to su najpogodniji kolci na koje se biljke privezuju ili mreže koje se razapinju između kolaca udaljenih npr. 1,5m do 2m. Kao potporanj visokom grahu ili mahunama osigurajte mreže ili visoke kolce (do 4m dužine) koje slažete u “indijanske šatore”. Mreže su bolje, a kad ih kupujete, tražite u trgovini bijele mreže za penjačice visine 180cm (u roli je obično 20 ili 30 metara mreže, a 1 rola košta oko 30kn). Kolci koji se okomito zabijaju u tlo mogu biti visoki 2,5m do 3m. Zabijte kolce tako da prate red graha ili mahuna – na razmak od 1,5 do 2 metra. Grah i mahune razvijaju tešku i bujnu biomasu, pa povežite vrhove kolaca poprečnim letvama ili kolcima. Pričvrstite mreže na te kolce tako da je biljke same pronađu kad narastu do visine od 30-ak cm.

Upute za sijanje povrtnica i ostalih biljaka iz ponude

ANDSKA JAGODA (lat. Physalis Peruviana) Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja (u Dalmaciji može i nešto ranije). Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, jer biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m visine. Klijavost sjemena je 95% – 100%, a u vrećici s 0,2g je oko 100-120 sitnih sjemenki. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.
Biljka pripada rodu mjehurica (physalis), podrijetlom je iz Južne Amerike. Iz naše ponude, srodni su joj kineski lampioni (physalys) i meksička rajčica (tomatillo). Nije u srodstvu sa standardnim jagodama, pa se naziv andska “jagoda” možda može pripisati marketinškoj težnji za boljim plasmanom ove biljke. Ponekad se naziva i peruanska jagoda. Na engleskom govornom području poznata je pod nazivima: Inca berry, Aztec berry, golden berry, giant ground cherry, African ground cherry, Peruvian groundcherry, Peruvian cherry ili Cape gooseberry.
Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu i stvara zlatnožute plodove promjera do 2cm. Jestiv je samo plod, a svi ostali dijelovi biljke (mjehur oko ploda, listovi i sl. blago su otrovni). Prema našem iskustvu, biljke ne privlače nametnike i ne trebaju posebnu zaštitu, premda postoje podaci da u monokulturnom uzgoju na većim površinama štete mogu nanijeti zečevi, grinje i crveni pauci. Slatki plodovi se nalaze u mjehurima, a zreli su kad dobiju zlatnožutu boju. Plodovi se u kontinentalnoj klimi mogu brati od sredine srpnja do kraja vrtlarske sezone. Može se uzgajati na otvorenom ili u većim posudama (npr 30cm u promjeru ili više). Uzgajali smo samostalno, ali i u polikulturama s nekim drugim biljkama (tomatillo, ljute i slatke paprike, grah, rajčica itd.) i primijetili da se uglavnom dobro slaže sa susjednim povrtnicama. Više voli osunčane i toplije dijelove vrta, jer biljka brže i bolje raste, razvija više većih plodova koji svakodnevno dozrijevaju. U sjeni ili polusjeni plodovi će nešto sporije dozrijevati i bit će ih manje. Prinos je osjetno veći u dobro dreniranom, dobro pripremljenom i pognojenom tlu. Andska jagoda voli pjeskovita tla, u kojima se pokazuje u svom punom sjaju, ali prema našem iskustvu ova biljka nije osobito izbirljiva kad je riječ o tlu. Čak i ako je tlo izrazito siromašno, mogu se očekivati barem nekakvi rezultati. Možete je zalijevati, ako želite veći urod, ali ova biljka nije posebno zahtjevna kad je u pitanju voda i davat će umjeren urod i bez zalijevanja.
Plodovi su vrlo slatki i lijepi pa se često dodaju jelima kao dekoracija. Mogu se dodavati salatama ili voćnim salatama, od andskih jagoda često se spravlja kolač (pita) ili pekmez. Prema izvorima, koristi se u raznim svjetskim kuhinjama još od početka 19. stoljeća, a mi je uzgajamo 10-ak godina i najčešće je jedemo sirovu. Kad smo u vrtu i kad poželimo tu poslasticu, odšećemo do gredice s andskim jagodama, beremo i jedemo. Plodovi andske jagode mogu se upotrijebiti u kolačima i pitama, pri čemu se koriste isti recepti kao za pitu od jabuka ili krušaka. Od nje se mogu raditi pekmezi, džemovi, želei, mogu se dodati jogurtima, salatama ili zobenim pahuljicama. Plodovi andske jagode mogu se čuvati smrzavanjem ili sušenjem. Sušene andske jagode vrlo su slične grožđicama. Svježe ubrane andske jagode mogu se očuvati i do 20-30 dana, ako ih pokrijete papirnim pokrivačem i ostavite na mjestu gdje nema izravnog sunca.
Andska jagoda nema izraženu kalorijsku vrijednost (53kcal/100g). 100 grama plodova sadrže 11,2g ugljikohidrata, 0,7 masnoća i 1,9g bjelančevina. Plodovi sadrže vitamin A (5%), vitamin C (13%), vitamin B1 (thiamin) (10%) i vitamin B3 (niacin) (19%), te minerale: kalcij (1%), željezo (1%) i fosfor (6%). Osim toga, sadrži dosta fruktoze i pektina, polifenole i karotenoide, a zbog svog sveukupnog sadržaja ima antiseptička, antiastmatična, antispazmodička i antiupalna svojstva. U narodnim medicinama nekih naroda koristi se u liječenju malarije, reume, dermatitisa, astme, hepatitisa, leukemije itd.

ANIS : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja . U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, jer biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine. Može se sijati i u plitke rovove, ali kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 50% – 60%.

ARTIČOKA (lat: Cynara cardunculus) Sije se plitko u zemlju (najdublje do 2cm), u posude za presadnju ili na otvorenom. Vrijeme sijanja je kraj ljeta ili početak jeseni. Može se sijati u proljeće, ali tada biljka možda neće razviti cvijet te sezone, već vjerojatno iduće (što može ovisiti o mnogim faktorima, npr tlu, klimatskim uvjetima i sl.). U rupu (gnijezdo) stavlja se jedna do dvije sjemenke. Na otvorenom, u vrtu, sjeme se sije u gnijezda razmaknuta 50-60cm, a presadnice presađujte na isti razmak (kad je biljka narasla do 10-15cm ili više). Osim sjemenom, može se razmnožavati reznicama.
Artičoka je višegodišnja biljka, u našim krajevima poznata i pod nazivom gardun (engleski nazivi: artichoke, globe artichoke). Voli mnogo sunca i dobro drenirana tla (tj. koja ne zadržavaju vodu), poželjno je u vrtu odabrati osunčano mjesto na kojem će ostati najkraće idućih 4-5 sezona. Naše artičoke rastu na laporasto-glinastom tlu, a ako je želite uzgajati u glinovitom tlu, dodajte (ukopajte) pijesak. Uspjeh neće izostati u dobro pripremljenom i pognojenom tlu (stajnjak, kompost, kokošji ili konjski gnoj). Prema izvorima, artičoka je mediteranska biljka, gdje raste samoniklo ili se uzgaja još od doba starih Grka i Rimljana. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu i stvara velike cvjetove (glavni i 2-3 sporedna). Cvjetovi artičoke beru se dok je cvat zatvoren. Za ljudsku prehranu koriste se cvjetni pupovi, ne otvoreni cvjetovi. Čim primijetite da je cvijet artičoke počeo cvasti (nježno plavoljubičaste cvjetne latice na vrhu) možda ste zakasnili s berbom za jelo, ali će zato pčele imati obilatu gozbu na vašim artičokama. Kad se cvijet potpuno otvori, u njemu se često nađe 20-40 pčela istodobno, u bilo koje doba dana. Osim cvjetnih pupova, u prehrani se koriste široke lisne stapke ili cijeli listovi sa stapkama. Na 100g tvari, sadrži 2,89g bjelančevina, 0,34g masti, 11,95g ugljikohidrata, nešto prirodnih šećera, a od minerala ima 21mg kalcija, 0,61mg željeza, 0,225mg mangana, 73mg fosfora, 0,4mg cinka, 276mg kalija, 42mg magnezija. Sadrži vitamin C (7,4mg), vitamin B1, vitamin B2, vitamin B3, vitamin B5, vitamin B6, vitamin B9 (folna kiselina).
Sušeni listovi i dijelovi stabljike se upotrebljavaju za spravljanje ljekovitog čaja koji se koristi za pospješivanje izlučivanja žuči (cynarin, ljekoviti sastojak artičoke). U proizvodnji sireva, koristi se kao vegetarijanski izvor enzima (poznati portugalski sir Nisa, ili španjolska Torta de la Serena). Osim toga dodaje se i nekim jakim alkoholnim pićima (Cynar).

BLITVA CRVENA : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BLITVA ŠIROKOLISNA (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris) Sjeme sijete plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 0,5m, a kad je “pustite u sjeme” ide i do 2m u visinu. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 5cm do 10cm. Ako je sijano u navedenim razmacima ili gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%, a u vrećici je oko 80-100 sjemenki. Dobri susjedi koji dobro uspijevaju u istoj gredici s blitvom ili koji pospješuju rast blitve su: brokoli, crna rotkva, cvjetača, grah, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, kupus, kupusnjače, luk, mrkva, rajčica, rotkvica, ruža. Ne preporučuje se sijanje u istoj gredici ili u neposrednoj blizini ovih biljaka: bundeve, tikve, krastavac, krumpir, kukuruz, dinja, začinske biljke.

BLITVA USKOLISNA (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris) Sije se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%, a u vrećici je preko 200 sjemenki blitve. Prema mnogim usmenim izvorima uskolisna blitva je, zapravo, tradicionalna dalmatinska blitva. Dobri susjedi koji dobro uspijevaju u istoj gredici s blitvom ili koji pospješuju rast blitve su: brokoli, crna rotkva, cvjetača, grah, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, kupus, kupusnjače, luk, mrkva, rajčica, rotkvica, ruža. Ne preporučuje se sijanje u istoj gredici ili u neposrednoj blizini ovih biljaka: bundeve, tikve, krastavac, krumpir, kukuruz, dinja, začinske biljke.

BLITVA ŽUTA (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris) Atraktivan i ukusan kultivar blitve koja razvija zelene listove sa žutim lisnim stapkama. Blagog je okusa, identičnog drugim sortama i kultuvarima, ali može biti atraktivna novina u Vašoj prehrani. Sije se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%, a u vrećici je oko 80 do 100 sjemenki blitve. Dobri susjedi koji dobro uspijevaju u istoj gredici s blitvom ili koji pospješuju rast blitve su: brokoli, crna rotkva, cvjetača, grah, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, kupus, kupusnjače, luk, mrkva, rajčica, rotkvica, ruža. Ne preporučuje se sijanje u istoj gredici ili u neposrednoj blizini ovih biljaka: bundeve, tikve, krastavac, krumpir, kukuruz, dinja, začinske biljke.

BOSILJAK GENOVESE (lat. Ocimum basilicum) Klijavost sjemena je 95% – 100%, a u vrećici je oko 150-200 sjemenki. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 70cm visine. Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 15cm do 20cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Dobro ga je sijati/presađivati uz ove biljke u vrtnoj gredici: anis, brokoli, cvjetača, gavez, grah, kadifica, kamilica, kelj, kelj pupčar, kupus, neven, oregano, paprika, petunija, rajčica, raštika, repa, šparoga.

BOSILJAK LJUBIČASTI (lat. Ocimum basilicum) Kultivar standardnog bosiljka, vrlo cijenjen u Ayurvedskoj medicini. Listovi su atraktivno tamnoljubičasti, aromatični, ali nešto manji od listova običnog bosiljka. Klijavost sjemena je 95% – 100%, a u vrećici je oko 150-200 sjemenki. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 70cm visine. Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 15cm do 20cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 60 cm u visinu. Osobito se dobro slaže s ljutim paprikama, kad je u istoj gredici, ali se dobri rezultati postižu i ako se sije uz ove biljke u vrtnoj gredici: anis, brokoli, cvjetača, gavez, grah, kadifica, kamilica, kelj, kelj pupčar, kupus, neven, oregano, petunija, rajčica, raštika, repa, šparoga.

BOSILJAK PICCOLINO : Ova vrsta bosiljka daje male i vrlo aromatične listiće. Pogodna je za manje vrtove, vrtove na balkonu, ali će se vrlo dobro snaći i u velikom vrtu, npr. na južnoj strani gredice u kojoj su rajčice. Valja jedino paziti da se ne posiju/presade preblizu rajčicama koje ih mogu zasjeniti. Sjemenke sijete plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm visine. Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 15cm do 30cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Dobro ga je sijati/presađivati uz ove biljke u vrtnoj gredici: anis, brokoli, cvjetača, gavez, grah, kadifica, kamilica, kelj, kelj pupčar, kupus, neven, oregano, paprika, petunija, rajčica, raštika, repa, šparoga. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

BROKOLI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 100cm visine ili više. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Brokoli se dobro slaže s ovim biljakam u istoj gredici: anis, blitva, boražina, bosiljak, celer, češnjak, dragoljub, geranij, grah, izop, kadifica, kadulja, kamilica, kopar, krastavac, krasuljica, krumpir, luk, ljutika, metvica, neven, oregano, pelargonija, rotkvica, ružmarin, špinat, timijan, visoki grah (bush bean), vlasac. Nije ga dobro sijati/presađivati uz ove biljke: gorušica, jagoda, paprika, patlidžan, poriluk, rajčica, ruta, vinova loza. Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

BUNDEVA BUDIMKA : Sjemenke sijete plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Neke grane mogu se razviti i do 6-7 metara dužine. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Dobro se slaže s ovim biljkama: dinja, dragoljub, grah, heljda, kadifica, kamilica, kikiriki, kukuruz, mačja metvica, neven, oregano, paprika, petunija, rotkvica, tikva (squash), vratić. Bundeva budimkanije dobar susjed ovim biljkama: jabuka, krumpir, malina, rajčica, ružmarin. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

BUNDEVA HOKKAIDO : Sjemenke sijete plitko u zemlju (najdublje do 2-3cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Dobro se slaže s ovim biljkama: dinja, dragoljub, grah, heljda, kadifica, kamilica, kikiriki, kukuruz, mačja metvica, neven, oregano, paprika, petunija, rotkvica, tikva (squash), vratić. Hokkaido bundevama nisu dobri susjedi ove biljke: jabuka, krumpir, malina, rajčica, ružmarin. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

BUNDEVA HOKAIDO UCHI KURI: Ova vrsta hokkaido bundeve razvija plodove narančasto-kremaste boje, tj plodovi su nešto blijeđe narančasti od klasične hokkaido bundeve. Ponegdje se naziva i uchiki kuri. Sjemenke sijete plitko u zemlju (najdublje do 2-3cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Dobro se slaže s ovim biljkama: dinja, dragoljub, grah, heljda, kadifica, kamilica, kikiriki, kukuruz, mačja metvica, neven, oregano, paprika, petunija, rotkvica, tikva (squash), vratić. Hokkaido bundevama nisu dobri susjedi ove biljke: jabuka, krumpir, malina, rajčica, ružmarin. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

BUNDEVA KRIŽANA, ali dobra : Sjeme ove bundeve križanac je bundeve moravke i budimke. Naše je pravilo da sjemenke ne uzimamo s biljaka ili plodova na kojima su vidljivi učinci križanja, ali ova je budeva ispala prilično dobar križanac, pa smo napravili iznimku. Bundeve su bile uglavnom nešto veće od budimki i/ili moravki, a ukus je bio vrlo dobar. Sjemenke sijete se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

CELER KORJENAŠ : Sjeme sijte vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje 2-3 sjemenke može biti izazov. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine, a razvija debeo korjen kojem je potreban prostor. Celer korjenaš razvija korjen kad vrtlar povremeno reže škarama listove i izdanke na vanjskom rubu biljke (ako se to propusti, celer korjenaš razvit će manji korjen, a više nadzemnog dijela biljke). Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 20cm do 40cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: cosmos, tratinčica, zijevalica (Antirrhinum), bob, brokoli, cvjetača, češnjak, dragoljub, grah, grašak, kamilica, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, krastavac, kupus, kupusnjače, luk, poriluk, rajčica, špinat, vlasac, zečeki (cvijeće). Nije dobar susjed ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: astre, kopar, krumpir, kukuruz, mrkva, pastrnjak, salata glavatica. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

CELER STABLJIKAŠ : Sjeme sijte vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje 2-3 sjemenke može biti izazov. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 80cm visine. Podnosi nešto gušći sklop, ali ako je pregusto sijana, stabljike će se slabije razvijati. Nije preporučljivo sijati u plitke rovove, ali ako to radite razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm. Može se sijati i gušće, ali će biljke davati manje tanjih stabljika. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: cosmos, tratinčica, zijevalica (Antirrhinum), bob, brokoli, cvjetača, češnjak, dragoljub, grah, grašak, kamilica, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, krastavac, kupus, kupusnjače, luk, poriluk, rajčica, špinat, vlasac, zečeki (cvijeće). Nije dobar susjed ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: astre, kopar, krumpir, kukuruz, mrkva, pastrnjak, salata glavatica. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

CICOKA (rizomi) : Sade se u rupu duboku do 10cm (ne dublje), na proizvoljan razmak. Čičoka nije osjetljiva na to. Pri sadnji bira se onaj dio vrta ili gredica koja će na dulje vrijeme biti samo za čičoku. Biljka je invazivna, tj. brzo i lako se širi, nije je lako “iskorjeniti” jednom kad je zasadite. Vrlo je plodna, pa ako nakon branja (vađenja rizoma) u zemlji ostane i najsitniji korjenčić, iz njega će se ponovno razviti biljka. Neki vrtlari ukopavaju lim (do 0,5 duboko) oko prostora u koji sade čočoku.

CIKLA : Sijte sjeme u plitke rovove u vrtnim gredicama, tj. nije preporučljivo sijanje u posude za presadnju. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati, ili će se razvijati manje cikle. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: korabica, kupusnjače, luk, ljutika, niski grah, salata, češnjak, mačja metvica, metvica, brokoli, cvjetača, grašak, kelj pupčar, kim, kopar, krastavac, korijander, ljupčac, mažuran, salata lisnata, tikvice. Ciklu nije dobro sijati u istoj gredici s ovim biljkama: krumpir, kukuruz, poriluk, rajčica, špinat, visoki grah. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

CRNI KIM : Sjemenke su sitne, pa se siju plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 80cm visine ili više. Ova sorta crnog kima ima blag miris i okus, blaži od standardnih začinskih sorti crnog kima. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

DAIKON : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. Daikon se može sijati i potkraj ljeta (npr. u rujnu ili listopadu), a za ranoproljetnu berbu. U rupu duboku do 0,5-1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manji korjeni. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Daikon se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: mrkva, pastrnjak, repa, rotkvica, špinat. Nije ga dobro sijati u istoj gredici s ovim biljkama: cvjetača, izop, kelj pupčar, kupus. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

DINJA MREŽASTA : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja, a može i nešto kasnije. S dinjama se ne kasni ako se siju potkraj travnja, kad je toplije vrijeme. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka svibnja. Vrtlar pazi na to i čeka dulje tople proljetne periode, jer sjemenke dinje traže toplo tlo da bi klijale. Osim toga, valja paziti na kasnoproljetne mrazove (u kontinentalnoj klimi) koji mogu potpuno uništiti mlade biljke, pa je to još jedan razlog za kasno sijanje. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-70cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane, pa joj je za razvijanje potrebno nešto više prostora. Ova sorta dinje razvija rebraste narančaste plodove, vrlo ukusne i slatke. Dinje treba pincirati, a pinciranje je postupak rezanja vrškova pokrajnjih vriježa nakon četvrtog cvata. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Dinja se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: bundeva (pumpkin, squash), dragoljub, kadifica, kukuruz, oregano, rotkvica, suncokret, tikva. Klijavost sjemena je 80-100%.

DINJA REBRASTA : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja, a može i nešto kasnije. S dinjama se ne kasni ako se siju u svibnju, kad je toplije vrijeme. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka svibnja. Vrtlar pazi na to i čeka dulje tople proljetne periode. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-70cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane, pa joj je za razvijanje potrebno nešto više prostora. Ova sorta dinje razvija mrežaste narančasto-zelenkaste plodove, vrlo ukusne i slatke. Dinje treba pincirati, a pinciranje je postupak rezanja vrškova pokrajnjih vriježa nakon četvrtog cvata (iza četvrtog cvijeta valja ostaviti još jedan list) Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Dinja se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: bundeva (pumpkin, squash), dragoljub, kadifica, kukuruz, oregano, rotkvica, suncokret, tikva. Klijavost sjemena je 80-100%.

DUHAN, DIVLJI (lat. Nicotiana attenuata) Sjemenke sijte u posudu za klijanje napunjenu zemljom ili glistincem (npr posuda 30x30cm s višim rubovima i rupama na dnu). Sjeme položite na površinu ili samo blago ugurajte u tlo ručnim grabljicama i sl. Nemojte ukopavati sjeme u tlo, jer su sjemenke vrlo vrlo sitne i neće isklijati ako su preduboko u zemlji. Zalijevajte svakodnevno špricaljkom koja šprica vrlo finu vodenu prašinu. Kad sjeme proklija i biljčice počnu rasti, zalijevanje/špricanje obavljajte izdaleka !!! Mlade biljke divljeg duhana vrlo su krhke i svaki jači mlaz vode može biti poguban. Kad biljke ojačaju i narastu do visine od 10-ak centimetara, presađuje ih na otvoreno. Pritom, pazite da je prošla opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Budite pažljivi pri presadnji, jer su mlade biljke divljeg duhana vrlo nježne. Presađujte ih na razmake od 40-50cm na osunčanom mjestu u vrtu (prema našem iskustvu, dobro uspijeva i u polusjeni). Divlji duhan nije potrebno zalijevati svaki dan, jer ta biljka nema velike zahtjeve za vodom. Sadrži mnogo više nikotina od standardnih duhanskih sorti koje se koriste u duhanskoj industriji. Nije ga preporučljivo sušiti i pripremati za pušenje, jer nije ni ugodno ni zdravo. Zbog visokog postotka nikotina vrlo lako može doći do trovanja, pa je ljudska upotreba listova divljeg duhana vrlo opasna (osim u Ayahuasca seansama, gdje se koristi za čišćenje organizma, pod budnim nadzorom voditelja). Ovu biljku uzgajamo najviše zbog toga što odbija mnoge nametnike u vrtu (miris, raspršivanje mirisa), ali i zbog pripravljanja prirodnog pesticida kojim uklanjamo sve vrste lisnih ušiju s biljaka. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: američki trozub (artemisia tridendata), nedirak (rod Balsaminaceae), ljubičica. Prema našem iskustvu sasvim je dobro uspijevao u blizini rajčica, kukuruza, facelije, slatke paprike i graha. Nije ga dobro presaditi u blizini geranija. Klijavost sjemena je 99-100%.

ESTRAGON : Sjeme sijte vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm ili ih posijte po površini, a zatim pokrijte vrlo tankim slojem zemlje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 stavlja se “mali prstohvat” sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm. Ako joj se na kraju sezone dopusti da raste dalje (odreže se nadzemni dio, a korjen ostane u zemlji), biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 2m u visinu (ili više) i treba je vezati uz kolac. Uglavnom se dobro slaže sa svim povrtnicama, a osobito s patlidžanom u istoj gredici. Klijavost sjemena teško je utvrditi jer je sjeme mikroskopski sitno, ali se može kretati od 60% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

FEFERON LJUTI DUGAČKI TAMNOCRVENI :Sijanje u posude: sjemekne sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva sredina ožujka ili početak travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. Neki vrtlari požure s paprikama, pa sijanje obave u veljači, npr u grijanom plasteniku ili stakleniku. Ali s paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). Osim toga, biljke imaju svoju “satnicu”, pa se često dogodi da velike i lijepe presadnice zasijane u veljači daju plodove u isto vrijeme kad i paprike koje su zasijane u toplijim mjesecima koji slijede. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Većina slatkih paprika voli “vlažne noge” pa ih u sušnim razdobljima treba često zalijevati, ali ovaj feferon će se snaći i bez obilja vode. Dobro ga je sijati/presađivati u gredicu s nekom od ovih biljaka: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nije dobar susjed ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

GORUŠICA: Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od sredine ožujka do početka svibnja. Može i nešto kasnije, ali je prema našem iskustvu druga polovica travnja optimalno vrijeme. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka travnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30 cm, a može i do 40cm. Gorušica naraste do 2m, a potreban joj je i prostor u širinu. Od gorušice se najčešće koriste sjemenke, a jedna biljka uglavnom razvija nekoliko stotina mahuna s 3 do 10 sjemenki u svakoj. Kad se sije na 20-ak cm udaljenosti, biljke neće dostići svoju punu visinu i narastu do 1m u visinu, ali svejedno daju mnogo sjemenki. Odluka je na vrtlaru, tj ako je na raspolaganju veći vrtni prostor, može sijati na veće razmake. Ako je taj prostor manji, može se odlučiti i na manje razmake. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: cvjetača, kupus, rotkvica, kelj pupčar. Gorušicu nije dobro sijati u istoj gredici s bijelom repom. Klijavost sjemena je 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

FENEGERIK : Sjemenke ove začinske biljke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja (što kasnjie u ovom periodu, to bolje). Fenegerik voli toplije vrijeme, a u hladnoj proljetnoj zemlji slabo klija. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka svibnja. Vrtlar pazi na to i čeka dulje tople proljetne periode. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane, pa joj je za razvijanje potrebno nešto više prostora. Klijavost sjemena je 80-100%.

GRAH TETOVAC : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Sije se samo na otvorenom, tj. ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju. Sije se od polovice ožujka, a sijati se može i do početka lipnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda duboka najviše 3cm, međusobno udaljena udaljena 10-20cm. U gnijezdo se stavlja jedna do dvije sjemenke, nikako više od 3. Ako se sije s namjerom kasnijeg zagrtanja, povoljniji je razmak između gnijezda od 50cm. Sa zagrtanjem, grah daje više mahuna, a obavlja se jednom ili dvaput u toku vegetacije. Može se sijati u redove/rovove dubine do 3cm, a razmak između sjemenki tada je 10-50cm. Tetovac je visoki grah koji razvija bujnu zelenu biljku (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže, uključujući i poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%.

GRAH VISOKI LJUBIČASTI (stara sorta): Sjemenke se siju u zemlju najdublje do 3cm. Sije se samo na otvorenom, tj. ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju. Sije se od prve polovice ožujka, a sijati se može i do početka lipnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda duboka najviše 3cm, međusobno udaljena udaljena 10-20cm. U gnijezdo se stavlja jedna do dvije sjemenke. Ako se sije s namjerom kasnijeg zagrtanja, povoljniji je razmak između gnijezda od 40-50cm. Sa zagrtanjem, grah daje više mahuna, a obavlja se jednom ili dvaput u toku vegetacije. Može se sijati u redove/rovove dubine do 3cm, a razmak između sjemenki tada je 10-50cm. Visoki ljubičasti grah razvija bujnu zelenu biljku (teška biomasa) i potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže, uključujući i poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Ova sorta graha bere se kad je grah mlad (ne pušta se da se mahune osuše na biljci), a konzumira se najviše “na salatu” i ponekad u varivima (ljubičaste je boje koju ispušta tokom kuhanja). Daje vrlo velike šarene sjemenke ljubičaste boje. Biljka može u povoljnim uvjetima narasti i do 5m u dužinu/visinu, uglavnom cvate cijelu sezonu – sve do prvog jesenskog mraza. Kad joj vrtlar dopusti neprestano cvjetanje, može računati na manje mahuna sa zrnima ili na kasnije dozrijevanje. Zato se ljubičastom grahu režu vrhovi kad dosegne visinu od 2,5m. Tada biljka više ne troši energiju na rast uvis, pa mahune na nižim granama brže dozrijevaju. Može se dogoditi da nakon rezanja vrha biljka razvije nešto novih cvjetova na nižim granama, a iz njih će se razviti mahune koje će brže dozrijevati. Ova je sorta otporna na većinu nametnika, jer štogod je napadne ne može probiti tvrdu i debelu mahunu. Klijavost sjemena je oko 100%. Dobro se slaže s ovim povrtnicama u istoj gredici: blitva, boražina, bosiljak, brokoli, celer, cvjetača, čubar, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, metvica, mrkva, patlidžan, raštika, rotkvica, ružmarin, salata, vratić. Nije ga dobro sijati u gredici s ovim biljkama: češnjak, luk, korabica, repa, suncokret.

GRAŠAK MALI PROVANSALAC : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Sije se samo na otvorenom, tj. ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju. Sije se od kraja veljače do kraja ožujka. Neki vrtlari siju grašak ujesen. Za jesensko sijanje obično se koriste neke druge sorte graška, a ne i mali provansalac jer je osjetljiv na mrazeve. Grašak voli svježa proljeća, potrebno mu je dosta vlage, pa sijanje u kasnijem suhom razdoblju ne daje dobre rezultate. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u redove duboke najviše 3cm, a međusobno razmaknute 50-60cm (povoljno za kasnije zagrtanje). U rovu sjemenke se stavljaju na razmak od 5-10 cm. Mali provansalac je penjačica. Premda biljka naraste najviše 80-100cm u visinu, potrebni su joj niski kolci povezani plastičnom vrtnom mrežom. Grašak je dobra pretkultura, jer je životni ciklus završen početkom lipnja, kad je sav grašak obično pobran, a biljke odumiru. Nakon graška u istu gredicu mogu se presaditi poslijednje presadnice za tu sezonu ili se može sijati povrće koje dozrijeva u kasnu jesen. U organskom i permakulturnom uzgoju biljkama se rijetko daju maksimalni uvjeti za maksimalan prinos, češće se cilja na prirodno uravnoteženije uvjete u kojima grašak može dozrijevati od sredine lipnja do sredine srpnja. Klijavost sjemena je oko 95-100%. Dobro se slaže s ovim povrtnicama u vrtnoj gredici: celer, cikorija, jagoda, kim, komorač, kopar, korijander, korabica, krastavac, rani krumpir, kukuruz, kupusnjače, metvica, mrkva, paprika (slatka), patlidžan, peršin, repa, rotkvica, salata glavatica, špinat, tikvice. Nije ga dobro sijati u istoj gredici s ovim biljkama: češnjak, gladiola, grašak, kasni krumpir, luk, ljutika, poriluk, vinova loza.

KADULJA, OBIČNA (lat. Salvia officinalis) Sjemenke sijte vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se obaviti i do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 stavlja se jedna do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-50cm, a u gnijezda se stavlja koja sjemenka više (npr 3 do 5 sjemenki). Klijavost sjemena je oko 60% – 80%. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, celer, cvjetača, grah, grašak, jagoda, kineski kupus, kupus, mažuran, mrkva, rajčica, raštika, ružmarin. Nije dobar susjed s ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, krastavac, luk, pelin, ruta.

KAMILICA, FRANCUSKA : Sjemenke sijte vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm ili se posiju po površini, a zatim pokriju vrlo tankim slojem zemlje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se obaviti i do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 stavlja se “mali prstohvat” sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Klijavost sjemena teško je utvrditi jer je sjeme vrlo sitno, ali se može kretati od 60% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Biljka je invazivna, tj. brzo i lako se širi, nije je lako “iskorjeniti” jednom kad je posijete. Vrlo je plodna, pa kad se bere nakon osjemenjivanja, na istom će mjestu iduće godine izrasti samonikla kamilica. Dobro se slaže s ovim povrtnicama u vrtnoj gredici: bosiljak, brokoli, bundeva (squash), cvjetača, luk, krastavac, kupus, metvica, a kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se dobro slaže i s pšenicom.

KAMILICA, NJEMAČKA : Sjemenke sijte vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm ili se posiju po površini, a zatim pokriju vrlo tankim slojem zemlje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se obaviti i do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 stavlja se “mali prstohvat” sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Klijavost sjemena teško je utvrditi jer je sjeme vrlo sitno, ali se može kretati od 60% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Biljka je invazivna, tj. brzo i lako se širi, nije je lako “iskorjeniti” jednom kad je posijete. Vrlo je plodna, pa kad se bere nakon osjemenjivanja, na istom će mjestu iduće godine izrasti samonikla kamilica. Dobro se slaže s ovim povrtnicama u vrtnoj gredici: bosiljak, brokoli, bundeva (squash), cvjetača, luk, krastavac, kupus, metvica, a kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se dobro slaže i s pšenicom.
KELJ DIVLJI : Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka, a može se obaviti i do kraja travnja. Kao i većina keljeva, i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 40-50cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Divlji kelj sličan je raštiki, ali to su dvije različite biljke. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Dobro se slaže s ovim biljkama u vrtnoj gredici: blitva, celer, češnjak, dragoljub, izop, kadulja, kopar, krastavac, krumpir, luk, ljutika, metvica, repa, ružmarin, salata, špinat.

KELJ KOVRČAVI : Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka, ali se može obaviti do kraja travnja. Kao i svi keljevi, i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1,5m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu, pa treba prorjeđivati. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Klijavost sjemena je 95% – 100% Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm. Dobro se slaže s ovim biljkama u vrtnoj gredici: blitva, celer, češnjak, dragoljub, izop, kadulja, kopar, krastavac, krumpir, luk, ljutika, metvica, repa, ružmarin, salata, špinat.

KELJ LISNATI : Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. Kao i svi keljevi, i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1,5m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu, pa treba prorjeđivati. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Klijavost sjemena je 95% – 100% Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm. Dobro se slaže s ovim biljkama u vrtnoj gredici: blitva, celer, češnjak, dragoljub, izop, kadulja, kopar, krastavac, krumpir, luk, ljutika, metvica, repa, ružmarin, salata, špinat.
KOPAR : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti tri do pet sjemenki. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 2m u visinu, pa je potreban potporan. Širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Dobro se slaže s ovim biljkama u vrtnoj gredici: brokoli, grah, jabuka, kelj pupčar, komorač, korabica, krastavac, krasuljica, kukuruz, kupus, luk, raštika, repa, salata, šparoga. Nije dobar susjed s ovim biljkama u gredici: anđelika, kim, komorač (križanje), krumpir, lavanda, ljuta paprika (chili), mrkva, rajčica.U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

KORABICA, BIJELA Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm. Možete sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. Biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Dobro se slaže s ovim biljkama u vrtnoj gredici: blitva, boražina, celer, cikla, crni korijen, češnjak, dragoljub, geranij, grah, grašak, izop, kadulja, kopar, krastavac, krumpir, luk, ljutika, metvica, oregano, paprika, poriluk, rotkvica, repa, ružmarin, salata, šparoga, špinat, vlasac. Korabica nije dobar susjed s ovim biljkama u gredici: gorušica, jagoda, komorač, paprika, rajčica, visoki grah.

KORIJANDOR : Sijanje u posude: sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Udio suhih dijelova biljaka varira od 2% do 5% ukupnog sadržaja. Dobro e slaže s ovim povrtnicama: anis, grah, grašak, kim, kopar, krasuljica, krumpir, šparoga, špinat. Nije ga dobro sijati uz koromač.

KOROMAČ : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 40-50cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Želite li da biljka razvije bogatiji korijen, potrebno ga je zagrtati zemljom i umjereno orezivati nadzemni dio biljke. Klijavost sjemena je 95% – 100%. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: endivija, grašak, kadulja, kopar, krastavac, matovilac, radič, salata glavatica, salata lisnata. Nije ga dobro sijati u istoj gredici s ovim biljkama: grah, kim, korabica, korijander, pelin, rajčica, .. većina ostalih povrtnica.

KRASTAVAC KORNIŠON : Vrsta krastavca koja se najčešće koristi za kiseljenje. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S ovom biljkom ne treba žuriti, jer voli topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm. Krastavac kornišon je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo plodova (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 1,5-2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: boražina, brokoli, celer, cikla, cvjetača, češnjak, čubar, dragoljub, grah, grašak, jabuka, kadifica, kelj, kelj pupčar, kamilica, kim, kineski kupus, komorač, kopar, korabica, korijandar, kukuruz, kupus, kupusnjače, luk, mrkva, neven, oregano, paprika, petunija, poriluk, repa, rotkvica, salata glavatica, suncokret, vratić. Nije ga dobro sijati u istoj gredici s ovim biljkama: kadulja, krumpir, rajčica, ruta.

KRASTAVAC SALATNI : Vrsta sočnog krastavca koji se najčešće konzumira u salatama. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S ovom biljkom ne treba žuriti, jer voli topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm. Salatni krastavac je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo plodova (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: boražina, brokoli, celer, cikla, cvjetača, češnjak, čubar, dragoljub, grah, grašak, jabuka, kadifica, kelj, kelj pupčar, kamilica, kim, kineski kupus, komorač, kopar, korabica, korijandar, kukuruz, kupus, kupusnjače, luk, mrkva, neven, oregano, paprika, petunija, poriluk, repa, rotkvica, salata glavatica, suncokret, vratić. Nije ga dobro sijati u istoj gredici s ovim biljkama: kadulja, krumpir, rajčica, ruta.

KRUMPIR (SJEME) : Za vrtlare – eksperimantatore … u našoj ponudi je sjeme krumpira, a ne sjemenski krumpir koji se najčešće koristi za sijanje. Biljka krumpir cvjeta kao i većina ostalih biljaka, a nakon cvatnje i oprašivanja insektima, na vrhu biljke tj. na mjestu cvijeta stvara blijedozelenu kuglicu punu sjemenki. U našoj ponudi su sjemenke iz te blijedozelene kuglice. Za razliku od standardnog načina razmnožavanja krumpira pri kojem se koriste manji gomolji krumpira koji se najčešće nazivaju: “sjemenski krumpir”, s tim da “sjemenski krumpir” nema veze sa sjemenom, već je to samo manji gomolj krumpira. Naša je želja bila da dođemo do vlastitog sjemenskog materijala (“sjemenskog krumpira”), jer se na tržištu nalazi sjemenski krumpir koji se najčešće tretira kemijskim preparatima tokom uzgoja ili se tlo gnoji umjetnim gnojem. Kako je standardni sjemenski krumpir tetraploidna varijanta originalnog diploidnog krumpira podrijetlom iz Južne Amerike, u literaturi se može naći da se njegove karakteristike (hranjivost, oblik, veličina, plodnost) čuvaju kroz generacije krumpira zahvaljujući tome što se razmnaža pomoći gomolja, jer se kroz gomolj prenose poznata genetska svojstva na gomolje nove generacije. U literaturi se navodi da nisu dovoljno poznati rezultati razmnažanja krumpira sjemenom (koji je u našoj ponudi), a na nekim mjestima se navode i podaci da iz sjemena krumpira možda neće “izaći” standardni konzumni krumpir, već postoji mogućnost da biljka postupno vrati svoju izvornu diploidnu genetsku bazu, tj postoji mogućnost da gomolji krumpira uzgojenog iz sjemena budu više nalik originalnim južnoameričkim krumpirima…. Prije nekoliko godina, zainteresirali smo se za ovu temu i posijali sjeme krumpira u posude za presadnju. Sjeme je proklijalo, pa smo biljke presadili u vrtnu gredicu i … dobili standardni konzumni krumpir. Gomolji su bili relativno mali (2-3 cm u promjeru), ali nismo točno utvrdili da li se to dogodilo zbog prirodnog slijeda stvari ili zbog relativno “siromašnih” uvjeta u organskom uzgoju tih sezona (malo ili ništa komposta/gnoja). Vrlo je moguće da su istinite obje pretpostavke, pa tako i prenosimo dalje. Iz sjemena krumpira mogu se prve sezone dobiti mali gomolji krumpira koji su prikladni da se u drugoj sezoni koriste kao standardni “sjemenski krumpir”, jer se tako dogodilo i u našem dvogodišnjem eksperimentu. Druge sezone dobili smo vrlo lijepe i velike gomolje standardnog konzumnog krumpira. Sjeme smo uzeli sa biljke krumpira sorte Mona Lisa (žućkasti i ovalno-izduljeni gomolji sa žućkastim “mesom”). Sjeme krumpira se nalazi u našoj ponudi za sve vrtlare koji žele vlastiti sjemenski materijal za uzgoj krumpira, a da pritom uštede jednu godinu (jer možda nisu skupljali sjemenke krumpira prošle sezone). Uz napomenu, prenosimo Vam naša iskustva, ne možemo tvrditi ili garantirati da će se isto dogoditi i u vašem uzgoju krumpira iz sjemena.

KUKURUZ, DOMAĆI : Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvorenom; Za sijanje u vrtovima, vrtnim alatom napravite gnijezda ili plitke rovove (do 3-4cm dubine, ne dublje!). Gnijezda mogu biti udaljena 20-50cm. Sjemenke u redovima ili rovovima polažu se na razmake od 20-50cm, a razmak između redova je 80-100cm. Vrijeme sijanja je od 15.3. dalje. Ovisno o vremenskim prilikama, kukuruz se ne sije iza 1.5., jer plodovi neće stići dozrijeti. Naziv “domaći” tu je zbog toga što ne znamo o kojem je hibridu riječ. Sjeme smo dobili prije više godina od jedne starije osobe koja ga je, prema njezinim riječima, uzgajala poslijednjih 20-ak godina, uzimajući svake godine sjeme s klipova za sijanje iduće sezone. Ovaj domaći kukuruz vjerojatno je izgubio prvobitne karakteristike hibrida kreiranog prije 30-ak godina, a s obzirom da je za to vrijeme bio razmnažan u “kućnoj radinosti”, može se svrstati u stare sorte. Najvažnija karakteristika domaćeg kukuruza iz naše ponude je u tome što daje zadovoljavajuće rezultate kad se tlo gnoji stajnjakom, konjskim gnojem ili kojim drugim organskim gnojem – za razliku od novih hibrida i sorti kukuruza koji uglavnom zahtijevaju primjenu umjetnog gnojiva. Uz napomenu, kukuruz pripada onoj vrsti biljaka koje traže mnogo hranjiva, tj obilno gnojenje. Klijavost sjemena je oko 100%. Dobro se slaže s ovim biljkama: amarant, bijeli geranij, bob, brokoli, bundeve (pumpkin, squash), dinja, geranij, grah visoki, grah “kuruzar”, grašak, jabuka, kelj pupčar, kikiriki, krastavac, krumpir, kupus, loboda, lubenica, mahunarke, pelargonija, peršin, plavi slak, salata glavatica, slak (vrtni), soja, suncokret, štir, tikva. Nije dobar susjed ovim biljkama i istoj gredici: celer, cikla, rajčica.

KUKURUZ GLASSGEM (kokičar) Ova vrsta kukuruza poznata je i pod nazivom “Rainbow”, a glavna karakteristika je da razvija zrna različitih boja na jednom klipu. Američki stručnjak indijanskih korijena Carl Barnes (Cherokee) stvorio ovu vrstu kukuruza potkraj 1980-ih križajući prastare sorte Pawnee, Osage i Greyhorse koje su stvorili i uzgajali američki indijanci. Prema izvorima, Barnesova želja bila je očuvanje i afirmacija vrlo starih američkih sorti kukuruza (biljka je podrijetlom iz Sjeverne Amerike). Dogodilo se da je Rainbow kukuruz, u kasnijem razvoju nazvan Glassgem sredinom 2000-ih postao prava senzacija među uzgajivačima, a zahvaljujući Barnesovom prijatelju Gregu Schoenu interes za sjeme ovog kukuruza neprestano raste do današnjih dana. Mnogo je zanimljivosti u priči o glassgemu, a jedna od njih je i ta da glassgem vrlo dobro reagira na križanje sa standardnim sortama i hibridima, poboljšavajući pritom vlastite karakteristike. Osim fantastičnih boja zrna, neobičan je i po tome što to nije klasičan kukuruz kokičar, već se od njega može raditi kukuruzno brašno, može se kuhati i pripremati na sve načine na koje se priprema i standardni kukuruz (kategorizirani pod nazivima “flint corn” i “dent corn”, prema tvrdoći zrna). Kad je klip vrlo mlad, a zrna sočna, može se brati i jesti sirov. Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvorenom; vrtnim alatom napravite gnijezda ili plitke rovove (do 3cm dubine). Gnijezda mogu biti udaljena 20-50cm. Sjemenke u redovima ili rovovima polažu se na razmake od 20-50cm, a razmak između redova je 80-100cm. Kako je klijavost sjemena oko 100%, u gnijezdo se stavlja jedna ili najviše dvije sjemenke. Vrijeme sijanja je od 15.3. dalje. Ovisno o vremenskim prilikama, kukuruz se ne sije iza 1.5., jer plodovi neće stići dozrijeti. Za razliku od nekih drugih sorti kukuruza kokičara, sorta glassgem stvara visoke biljke (2-2,5m u visinu), kao i mnoge sorte običnog kukuruza. Prema našem iskustvu, zanimljivo je da su sve biljke dale po dva klipa, a neke i po tri! Klipovi su manji od poznatih hibridnih sorti, veličinom i promjerom bliži su klipovima standardnih kukuruza kokičara. U nama je veliko zadovoljstvo što Vam možemo ponuditi glassgem. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, bijeli geranij, bob, bosiljak, brokoli, bundeve (pumpkin, squash), dinja, divlji duhan, geranij, grah visoki, grah “kuruzar”, grašak, jabuka, kelj pupčar, kikiriki, krastavac, krumpir, kupus, loboda, lubenica, mahunarke, pelargonija, peršin, plavi slak, salata glavatica, slak (vrtni), soja, suncokret, štir, tikva (velika). Nije ga dobro sijati uz ove biljke: celer, cikla, rajčica, muškatna tikva, tikvica.

KUPUS CRVENI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Kupus se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: anis, blitva, boražina, bosiljak, celer, češnjak, djetelina, dragoljub, geranij, grah, izop, kadifica, kadulja, kamilica, konoplja, kopar, krastavac, krumpir, lavanda, luk, ljutika, metvica, neven, oregano, pelargonija, poriluk, repa, rutvica, ružmarin, špinat, timijan, vlasac, vratić. Nije ga dobro sijati/presađivati u istu gredicu s ovim biljkama: češnjak, gorušica, jagoda, luk, paprika (slatka i ljuta), rajčica, krumpir, patlidžan, tomatillo, vrtna borovnica, tamarillo.

KUPUS DITMAR : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i većina kupusa, može se sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Kupus se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: anis, blitva, boražina, bosiljak, celer, češnjak, djetelina, dragoljub, geranij, grah, izop, kadifica, kadulja, kamilica, konoplja, kopar, krastavac, krumpir, lavanda, luk, ljutika, metvica, neven, oregano, pelargonija, poriluk, repa, rutvica, ružmarin, špinat, timijan, vlasac, vratić. Nije ga dobro sijati/presađivati u istu gredicu s ovim biljkama: češnjak, gorušica, jagoda, luk, paprika (slatka i ljuta), rajčica, krumpir, patlidžan, tomatillo, vrtna borovnica, tamarillo.

KUPUS DOTTENFELDER: Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i većina kupusa, može se sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Ova sorta kupusa blagog je okusa i (pod jezikom) mekanih i baršunastih listova/glavica. Kupus se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: anis, blitva, boražina, bosiljak, celer, češnjak, djetelina, dragoljub, geranij, grah, izop, kadifica, kadulja, kamilica, konoplja, kopar, krastavac, krumpir, lavanda, luk, ljutika, metvica, neven, oregano, pelargonija, poriluk, repa, rutvica, ružmarin, špinat, timijan, vlasac, vratić. Nije ga dobro sijati/presađivati u istu gredicu s ovim biljkama: češnjak, gorušica, jagoda, luk, paprika (slatka i ljuta), rajčica, krumpir, patlidžan, tomatillo, vrtna borovnica, tamarillo.

KUPUS FUTOŠKI : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i svi kupusi, može se sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Kupus se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: anis, blitva, boražina, bosiljak, celer, češnjak, djetelina, dragoljub, geranij, grah, izop, kadifica, kadulja, kamilica, konoplja, kopar, krastavac, krumpir, lavanda, luk, ljutika, metvica, neven, oregano, pelargonija, poriluk, repa, rutvica, ružmarin, špinat, timijan, vlasac, vratić. Nije ga dobro sijati/presađivati u istu gredicu s ovim biljkama: češnjak, gorušica, jagoda, luk, paprika (slatka i ljuta), rajčica, krumpir, patlidžan, tomatillo, vrtna borovnica, tamarillo.

KUPUS VARAŽDINSKI : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i svi kupusi, može se sijati u lipnju ili potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Kupus se dobro slaže s ovim biljkama u istoj gredici: anis, blitva, boražina, bosiljak, celer, češnjak, djetelina, dragoljub, geranij, grah, izop, kadifica, kadulja, kamilica, konoplja, kopar, krastavac, krumpir, lavanda, luk, ljutika, metvica, neven, oregano, pelargonija, poriluk, repa, rutvica, ružmarin, špinat, timijan, vlasac, vratić. Nije ga dobro sijati/presađivati u istu gredicu s ovim biljkama: češnjak, gorušica, jagoda, luk, paprika (slatka i ljuta), rajčica, krumpir, patlidžan, tomatillo, vrtna borovnica, tamarillo.

LAB LAB : Lab lab se kod nas koristi kao ukrasna penjačica, a u rodnoj Africi za prehranu. Sjeme je blago otrovno, pa ga valja dobro prokuhati prije konzumacije (dobro se informirati prije toga). Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Sije se samo na otvorenom, tj. može se sijati i u posude za presadnju, ali nije preporučljivo. Sije se od polovice ožujka do početka svibnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda ili rovove duboke najviše 3cm, a razmak između sjemenki može biti od 15-40cm. Lab lab je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo mahuna (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca; kolci dućine 4m mogu se postaviti kao “kostur” indijanskog šatora, a pri dnu kolaca posijati 3-4 gnijezda). Klijavost sjemena je oko 90-100%

LJUPČAC, SELEN, VEGETA : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm. To je dvogodišnja biljka koja će u prvoj sezoni narasti do 50-60cm, a u drugoj se osjemenjuje i naraste do 2m u visinu. Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Dobro se slaže s gotovo svim povrtnicama u istoj gredici, a osobito s grahom i šparogom. Jedino valj izbjegavati sijanje u istoj gredici s rabarbarom.

LOBODA : Širokolisna loboda nekad se uzgajala kao povrtnica i prodavala na tržnicama, a danas je vrtlari neopravdano smatraju korovom. Neka istraživanja pokazala su da je prema hranjivim vrijednostima loboda izvrsnija od špinata. Može se jesti sirova, u salatama i varivima ili na bilo koji drugi način kao i špinat. Za prehranu se koriste mladi listovi lobode, dok biljka ne naraste preko 50cm u visinu. Listovi su hranjivi i u kasnijem razvoju biljke, ali su možda prevlaknasti, ovisi o ukusu. Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, a može se sijati i nešto kasnije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti tri do četiri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u redove ili kvadratne povrčine (npr 1x1m ili slično). Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. U ranoj fazi vegetacije loboda se dobro slaže sa svim povrtnicama, ali u kasnijoj fazi (npr od početka lipnja) počinje rasti uvis (u vrlo povoljnim uvjetima od 2 do čak 4 metra u visinu!) i razvijati drvenastu stabljiku koja lako može zasjeniti susjedne povrtnice ili im oduzeti prostor za rast. Zbog toga je loboda proljetna povrtnica koju, kao i grašak, možete odrezati na razini zemlje kad biljke krene u “prorast”.

LUBENICA, PRUGASTA : Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 2cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm. Klijavost sjemena je od 70-100%. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: bundeva (pumpkin), krumpir, kukuruz, luk. Valja jedino paziti na to da je luk posijan vrlo rano (prošle jeseni, ili potkraj zime, a kukuruz se sije u rjeđem sklopu biljaka kako bi lubenica mogla dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti.

LUBENICA, TAMNOZELENA : Ova tanmozelena sorta lubenice poznata je iz djetinjstva mnogih iz “starije” generacije, kad na tržištu nisu ni bile drukčije, nego samo te. Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 2cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm. Klijavost sjemena je od 70-100%. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: bundeva (pumpkin), krumpir, kukuruz, luk. Valja jedino paziti na to da je luk posijan vrlo rano (prošle jeseni, ili potkraj zime, a kukuruz se sije u rjeđem sklopu biljaka kako bi lubenica mogla dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti.

MAHUNE LJUBIČASTE, NISKE : Sije se samo na otvorenom, tj. može se sijati i u posude za presadnju, ali nije preporučljivo. Sije se od polovice ožujka do kraja travnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda ili rovove duboke najviše 3cm, međusobno razmaknute oko 15-20cm. Ova ljubičasta sorta stvara mnogo mahuna po biljci, pa je potrebno postaviti nisku mrežu za potporanj biljkama otežalim od plodova. U povoljnim uvjetima/sezonama cvjetat će i stvarati mahune od početka lipnja do kraja rujna. Klijavost sjemena je oko 100%.

MAHUNE, USKE NISKE ZELENE: Sjemenke sijte samo na otvorenom, tj. možete sijati i u posude za presadnju, ali nije preporučljivo. Sije se od sredine ožujka do kraja travnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda ili rovove duboke najviše 3cm, međusobno razmaknute oko 15-20cm. Mahune berite prije nego u cijelosti razviju zrna. Želite li sačuvati sjeme za sebe, odaberite biljke na kojima ćete ostaviti mahune za dozrijevanje. Kad su zrna vidljivo formirana, a mahuna počela dobivati žute tonove, možete ih ubrati i ostaviti da se osuše na suncu. Izvadite suha zrna, zamrznite na dan-dva, ponovno osušite i spremite u prikladnu posudu. Tako pripremljene sjemenke možete koristiti iduće godine za sijanje. Klijavost sjemena je oko 100%.

MAHUNE VISOKE ZELENE KIFL-MAHUNE : Sije se samo na otvorenom, tj. može se sijati i u posude za presadnju, ali nije preporučljivo. Sije se od polovice ožujka do kraja travnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda ili rovove duboke najviše 3cm, međusobno razmaknute oko 15-20cm. Kifl mahuna je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo mahuna (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%.

MAK – STANDARDNI, ZA JELO : Za ovu biljku preporučuje se sijanje u posude sredinom ili potkraj ljeta i presadnja u vrtnu gredicu na kraju sezone (dok je zemlja još topla, ali vlažna na početku jeseni). Mak voli vlagu, dobro uspijeva ako prezimi u vrtnoj gredici pokrivenoj vrtlarskim filcem, a u proljeće se razvija u visoku biljku (1,5-2m) s velikim čaškama punim sjemena. Ako se sije početkom sezone (kraj ožujka, početak travnja), biljke će biti manje (do 1m visine) i davat će manje maka. Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi kolovoz/rujan ili prva polovica ožujka. Klijavost sjemena nismo utvrdili, jer je sjeme maka vrlo sitno. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

MATOVILAC (eng. corn salad, lamb’s lettuce, nut lettuce, field salad, rapunzel, doucette, raiponce; lat. Valerianella locusta). Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (oko 0,5 cm, a najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U kontinentalnoj klimi matovilac se može sijati u rujnu i listopadu. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm. Listovi se beru potkraj jeseni i zimi (ako ste gredicu pokrili vrtlarskim filcem, jer matovilac nije otporan na mraz, premda može podnijeti vrlo niske temperature). Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Dobro se slaže s gotovo svim povrtnicama u istoj gredici, a osobito s grahom i šparogom. Jedino valja izbjegavati sijanje u istoj gredici s rabarbarom.

MATOVILAC, DIVLJI : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (oko 0,5 cm, ne dublje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Kako su sjemenke vrlo sitne, ako isklija više od dvije sjemenke, presadnice se prije nježno razdvajaju i zasebno presađuju na preporučene udaljenosti. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm. Listovi se beru potkraj ljeti i ujesen, a ako ste gredicu pokrili vrtlarskim filcem i n početku zime (divlji matovilac nije otporan na mraz i niske temperature). Klijavost sjemena je 70% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

MELISA (MATIČNJAK) : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (oko 0,5 cm, ne dublje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Kako su sjemenke vrlo sitne, ako isklija više od dvije sjemenke, presadnice se prije nježno razdvajaju i zasebno presađuju na preporučene udaljenosti. U vrtlarskim uvjetima uobičajeno je sijanje u posude za presadnju, a sijanje na otvorenom nije preporučeno. Ako se ipak odlučite na to, sjeme sijte u gnijezda udaljena 10-30cm. Listovi se beru od sredine ljeta do jeseni, a u drugoj i idućim sezonama mogu se brati mladi listovi melise od ranog proljeća, pa dalje. Kako je melisa prilično invazivna trajnica koja će se rizomima širiti u susjedne gredice, poželjno je voditi računa o tome i ograničiti njezino zauzimanje prostora. Jednom kad je posijete, presadite, poželjno je da ste odabrali mjesto u vrtu na kojem će melisa ostati više godina (uz uvjet da gredicu s melisom ne štihate/prekopavate). Voli osunčana mjesta, ali vrlo lijepo i bogato raste u polusjeni ili na zasjenjenom mjestu. Kad je melisa na vrhuncu vegetacije, režu se cijele grane s listovima i suše u hladu! i na prozračnom mjestu (sušite li listove melise na suncu, dobit će neuglednu smeđu boju). Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Melisa će dobro rasti i međusobno se pomagati s ovim susjedima: bosiljak, tikva (squash), dinja, lubenica, kadulja, kupus, mažuran, metvica, mrkva, okra, oregano, peršin, rotkvica, salata, rajčica, timijan, vlasac.

METVICA PAPRENA (MENTHA PIPERITA) : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (oko 0,5 cm, ne dublje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Ne preporučuje se sijanje na otvorenom, u vrtnu gredicu. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Kako su sjemenke vrlo sitne, ako isklija više od dvije sjemenke, presadnice se prije nježno razdvajaju i zasebno presađuju na preporučene udaljenosti. Listovi i grančice s listovima beru se od sredine ljeta do jeseni, a u drugoj i idućim sezonama mogu se brati mladi listovi od ranog proljeća, pa dalje. Paprena metvica je vrlo invazivna trajnica koja će se rizomima širiti u susjedne gredice, pa je poželjno voditi računa o tome i ograničiti njezino zauzimanje prostora. Jednom kad je posijete, presadite, poželjno je da ste odabrali mjesto u vrtu na kojem će paprena metvica ostati više godina (uz uvjet da gredicu ne štihate/prekopavate, ali ako to i napravite i pritom ostavite komadiće rizoma i korjenčića, samo ćete “obogatiti” njezino razmnažanje). Možda je zgodno odabrati povišenu gredicu ograđenu daskama i sl, ali ponekad ni to ne pomaže. U svakom slučaju, njezin bogat i izdašan rast davat će dovoljno listova za čajeve, dodatke pekmezima, kolačima s čokoladom (slično “After eight” čokoladnim pločicama itd) … Voli osunčana mjesta, ali vrlo lijepo i bogato raste u polusjeni ili na zasjenjenom mjestu. Kad je na vrhuncu vegetacije, režu se cijele grane s listovima i suše u hladu! i na prozračnom mjestu (sušite li listove metvice na suncu, dobit će neuglednu smeđu boju, slično kao i s melisom). Želite li uživati u vrlo slatkom i ukusnom čaju od cvjetova metvice, pričekat ćete sredinu ljeta kad metvica bogato cvate i nakon što ih pčele opraše ubrati cvjetove, osušiti na suncu i pohraniti za zimsku upotrebu. Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Metvica će dobro rasti i međusobno se pomagati s ovim susjedima: brokoli, cvjetača, kelj, kelj pupčar, kineski kupus, korabica, kruška, kupus, lovor, ljuta paprika, patlidžan, rajčica, repa, salata, slatka paprika. Nije preporučeno sijati/presađivati metvicu u istoj gredici s ovim biljkama: kamilica, peršin, šparoga.

MRKVA NANTES : Sijte mrkvu isključivo na otvorenom. Kao i ostalo korjenasto povrće, u vrtlarskim uvjetima mrkvu nije ekonomično sijati u posude za presadnju (osim ako ne želite probati uzgoj mrkve u balkonskim uvjetima). Sijanje na otvorenom obavlja se u plitke redove/rovove duboke najviše 1cm (preduboko posijana mrkva klija vrlo slabo ili nikako). Poželjno je da tlo u gredici bude dobro razrahljeno (otprilike do dubine od 30-ak cm) i pognojeno, jer veće grude zemlje ili plitko razrahljeno tlo usporavaju i/ili sprečavaju razvoj korjena. U redovima napravljenim vrtnim alatom sjemenke se polažu na udaljenost od 2cm do 5cm. Sjeme mrkve je vrlo klijavo (oko 100%), a mnogi vrtlari nemaju strpljenja pa mrkvu siju pregusto. Kad sjeme mrkve isklija i kad se počnu formirati lijepi zeleni redovi mladih biljaka, to je svakako lijepo, ali ako je mrkva sijana pregusto, vrtlar će dobiti vrlo male mrkve koje najčešće nisu pogodne za branje i hranu (previše posla i otpada pri čišćenju), pa cijeli uzgoj postaje neekonomičan. Želite li dobro upotrijebiti sjeme i izbjeći kasnije prorjeđivanje gustog sklopa mladih biljaka mrkve, sijte po jednu ili najviše dvije sjemenke na udaljenostima od 2-5cm. Za to je potrebno nešto više vremena pri sijanju, ali ćete kasnije uštedjeti vrijeme jer nećete morati prorjeđivati. Da bi izbjegli prorjeđivanje, neki vrtlari pomiješaju sjeme mrkve sa sitnim pijeskom i zatim siju. Mrkvu je uvijek najbolje sijati u redovima zajedno s redovima luka ili ljutike, jer se mrkva i luk međusobno čuvaju od mrkvine, odnosno lukove mušice koje mogu nanijeti štetu u svakom, pa i najmanjem vrtu. Optimalan razmak između dva reda mrkve ili reda mrkve i reda luka je oko 20cm. Mrkva se općenito dobro slaže s ovim biljkama: blitva, crni korijen, češnjak, grah, grašak, kadulja, krastavac, krasuljica, krumpir, lan, luk, luk vlasac, ljutika, naprstak (cvijet), niski grah, paprika, pelin, poriluk, radič, rajčica, ružmarin, salata, salata lisnata, vlasac. Nije dobar susjed s ovim bljkama u istotj gredici: anis, astre (cvijeće), celer, kopar, pastrnjak, peršin, rotkvica.

OKRA, CRVENA : Okra se sije isključivo na otvorenom, ne podnosi sijanje u posude za presadnju (klijavost osjetno pada). Sijanje na otvorenom: u gnijezda duboka 1-1,5cm stavlja se jedna do dvije sjemenke i zatrpa zemljom. Razmak između gnijezda je 30-50cm. U dobrim uvjetima biljka će narasti preko 1m u visinu. Uglavnom je ispod te visine, ali joj je potreban i prostor u širinu. Voli dobro pripremljena i pognojena tla, jer u takvim uvjetima biljka se brže razvija i daje više mahuna sa sjemenkama. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, dinja, grašak, krastavac, paprika, patlidžan, salata.

OKRA, DUGA MAHUNA : Okra se sije isključivo na otvorenom, ne podnosi sijanje u posude za presadnju (klijavost osjetno pada). Sijanje na otvorenom: u gnijezda duboka 1-1,5cm stavlja se jedna do dvije sjemenke i zatrpa zemljom. Razmak između gnijezda je 50-60cm. U dobrim uvjetima biljka će narasti i do 2 metra u visinu, pa joj je potreban i prostor u širinu. Voli dobro pripremljena i pognojena tla, jer se u takvim uvjetima brže razvija i daje više mahuna sa sjemenkama. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, dinja, grašak, krastavac, paprika, patlidžan, salata.

OKRA, KRATKA MAHUNA : Okra se sije isključivo na otvorenom, ne podnosi sijanje u posude za presadnju (klijavost osjetno pada). Sijanje na otvorenom: u gnijezda duboka 1-1,5cm stavlja se jedna do dvije sjemenke i zatrpa zemljom. Razmak između gnijezda je 50-60cm. U dobrim uvjetima biljka će narasti do 1 metra u visinu, pa joj je potreban i prostor u širinu. Voli dobro pripremljena i pognojena tla, jer se u takvim uvjetima brže razvija i daje više mahuna sa sjemenkama. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, dinja, grašak, krastavac, paprika, patlidžan, salata.

PAPRIKA CHILI, MALI : Vrsta chili paprike koja razvija manje/uže plodove do 6-7 cm dužine. Vrlo je ljuta. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Može se zalijevati jedanput dnevno, ali je bolje ako se obilato zalije jedanput u tjednu. Paprike su biljke iz toplijih krajeva i općenito vole mnogo sunčeve energije, pa ih presađujte na osunčana mjesta u vrtu gdje nema viših biljaka koje će zasjenjivati do kasnih jutarnjih sati ili zbog kojih će popodnevna sjena ranije prekriti biljke paprike (mogu uspijevati u sjeni ili polusjeni, ali tada daju osjetno manje plodova kasnije u sezoni, a mnoge sorte koje dugo dozrijevaju možda neće ni stvoriti plodove) . Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Ljuta chili paprika dobar je susjed ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nije dobar susjed ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA CHILI, VELIKI: Vrsta chili paprike koja razvija veće/šire plodove do 10-12 cm dužine. Vrlo je ljuta. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Može se zalijevati jedanput dnevno, ali je bolje ako se obilato zalije jedanput u tjednu. Paprike su biljke iz toplijih krajeva i općenito vole mnogo sunčeve energije, pa ih presađujte na osunčana mjesta u vrtu gdje nema viših biljaka koje će zasjenjivati do kasnih jutarnjih sati ili zbog kojih će popodnevna sjena ranije prekriti biljke paprike (mogu uspijevati u sjeni ili polusjeni, ali tada daju osjetno manje plodova kasnije u sezoni, a mnoge sorte koje dugo dozrijevaju možda neće ni stvoriti plodove) . Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Ljuta chili paprika dobar je susjed ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nije dobar susjed ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA JALAPENO : Vrsta ljute paprike podrijetlom iz Meksika (umjereno ljuta, tradicionalna meksička paprika). Sjemenke sijte plitko u posude (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Poželjno je sijanje odvojeno od drugih paprika, ljutih ili slatkih, na udaljenosti od najmanje 10 metara, a poželjna je i veća udaljenost. Jalapeno paprika neće se uvijek križati s drugim paprikama koje rastu u blizini, tj iz našeg iskustva plod često ostaje “klasična jalapeno paprika” čak i kad su u blizini neke druge paprike, ali ako želite biti potpuno sigurni da će zadržati prepoznatljiv oblik i razinu ljutoće, svakako je udaljite od ostalih sorti paprike. Ova paprika ugodna je i zbog toga što nakon termičke obrade (kuhanje, kiseljenje, dodavanje jelima) gubi ljutoću te ostaje sasvim blago i podnošljivo ljutkasta. Ljuta jalapeno paprika dobar je susjed ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nije dobar susjed ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA LJUTA BEZIMENA: Vrsta ljute paprike koja je izgubila natpis na početku gredice ove sezone, pa ne znamo više koja je sorta. S obzirom da smo ove sezone uzgajali nekoliko vrsta ljutih paprika (mali i veliki chili), vjerojatno je jedna od njih. Kako su biljke bile vrlo zdrave i izdašno plodne, odlučili smo ponuditi i te sjemenke, bez obzira na to što više ne znamo o kojem je kultivaru riječ. Ipak znamo da su te paprike vrlo ljute, jer su nam prsti bili ljuti dva dana nakon čišćenja sjemenki iz suhih papričica. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Može se zalijevati jedanput dnevno, ali je bolje ako se obilato zalije jedanput u tjednu. Paprike su biljke iz toplijih krajeva i općenito vole mnogo sunčeve energije, pa ih presađujte na osunčana mjesta u vrtu gdje nema viših biljaka koje će zasjenjivati do kasnih jutarnjih sati ili zbog kojih će popodnevna sjena ranije prekriti biljke paprike (mogu uspijevati u sjeni ili polusjeni, ali tada daju osjetno manje plodova kasnije u sezoni, a mnoge sorte koje dugo dozrijevaju možda neće ni stvoriti plodove) . Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Ljute paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA LJUTI MEX-MIX: Mješavina ljutih paprika koje su izgubile natpis na početku gredice ove sezone ili su se križale s drugim ljutim paprikama, pa ne znamo više koje su sorte. S obzirom da smo ove sezone uzgajali nekoliko vrsta ljutih paprika (mali i veliki chili, jalapeno itd), u ovoj mješavini će se naći ponešto od svega toga, a možda i poneka narančasta chili paprika. Prošla je sezona bila vrlo povoljna za paprike, osobito ljute kultivare i sorte, pa su biljke bile vrlo zdrave i izdašne. Bez obzira na to što više ne znamo o kojim je kultivarima riječ, ljuti mex-mix vjerojatno će biti izdašan i u vašem vrtu (ako osigurate uvjete). Ove paprike također su vrlo ljute, jer su nam prsti bili ljuti dva dana nakon čišćenja sjemenki iz suhih papričica, pa i Vama preporučujemo pažnju pri rukovanju. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Može se zalijevati jedanput dnevno, ali je bolje ako se obilato zalije jedanput u tjednu. Paprike su biljke iz toplijih krajeva i općenito vole mnogo sunčeve energije, pa ih presađujte na osunčana mjesta u vrtu gdje nema viših biljaka koje će zasjenjivati do kasnih jutarnjih sati ili zbog kojih će popodnevna sjena ranije prekriti biljke paprike (mogu uspijevati u sjeni ili polusjeni, ali tada daju osjetno manje plodova kasnije u sezoni, a mnoge sorte koje dugo dozrijevaju možda neće ni stvoriti plodove) . Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Ljute paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA MADŽARSKA LJUTA : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PAPRIKA MALA LJUTA : Vrsta ljute paprike koja daje ovalne crvene plodove dužine do 4-5cm. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Ljute paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA LJUTA, OKRUGLA: Vrsta ljute paprike koja daje okrugle zelene ili crvene plodove promjera do 5cm ili manje. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Ljute paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: blitva, bosiljak, endivija, krastavac, okra, oregano, patlidžan, peršin, rajčica, ružmarin, tikva. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: brokoli, cvjetača, grah, kelj pupčar, komorač, kupus, slatka paprika.

PAPRIKA MEKSIČKA LJUTA : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PAPRIKA ROGA : Vrsta slatke paprike koja daje izduljene (stožaste) plodove zelene ili crvene boje širine do 7-8 i dužine do 15 cm. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Slatke paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, geranij, luk, mažuran, mrkva, okra, peršin, petunija, rajčica, vegeta. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: korabica, komorač, marelica.

PAPRIKA SLATKA OKRUGLA MESNATA: Vrsta slatke paprike paradajzerice koja daje okrugle i vrlo “mesnate” plodove promjera do 6-7cm. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Slatke paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, geranij, luk, mažuran, mrkva, okra, peršin, petunija, rajčica, vegeta. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: korabica, komorač, marelica.

PAPRIKA SLONOVO UHO : Kultivar slatke paprike koja daje izduljene (stožaste) plodove zelene ili crvene boje širine do 7-8 i dužine do 15 cm. Vrlo je slična paprikama rogama iz naše ponude. Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Slatke paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, geranij, luk, mažuran, mrkva, okra, peršin, petunija, rajčica, vegeta. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: korabica, komorač, marelica.

PAPRIKA TABASCO (eng. tabasco; lat. Capsicum frutescens) Vrsta male ljute paprike podrijetlom iz meksika, odnosno države Tabasco (u meksičkoj federaciji). Biljka naraste do 60-80cm u visinu, u povoljnim uvjetima, i razvija mnogo malih, ljutih papričica crvene, ljubičaste, žute ili zelene boje. Osim u vrtnim gredicama, ova vrsta ljute paprike pogodna je za uzgoj u nešto većim posudama. Biljka je vrlo dekorativna i ponekad se na tržnicama može kupiti kao ukrasna biljka. Od ove vrste paprike radi se istoimeni ljuti umak “tabasco”. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Slatke paprike dobri su susjedi ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, geranij, luk, mažuran, mrkva, okra, peršin, petunija, rajčica, vegeta. Nisu dobri susjedi ovim biljkama u istoj gredici: korabica, komorač, marelica.

PAPRIKA VEZENA (eng. braided pepper) Stara sorta makedonske ljute paprike, u Makedoniji poznata i po nazivu “piperki”. Premda u Makedoniji postoje slatke i ljute sorte ove paprike, u našoj ponudi je ljuta varijanta. Biljka naraste do 50-70cm u visinu, a u povoljnim uvjetima razvija 10-150 ljuti i crvenih paprika s poprečnim šarama po cijeloj dužini ploda (od 15 do 20 cm dužine). Plod nije ravan, već svijen u blagi luk, a biljke su se u našem uzgoju vrlo dobro aklimatizirale u kontinentalnoj klimi (srednja i sjeverna Hrvatska). Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Uzgajate li više sorti paprike iste sezone, vodite računa o tome da ih razmaknete na nešto veće udaljenosti, jer se paprike vole međusobno križati, pa kad ljute i slatke paprike rastu blizu, tada slatke paprike postaju ljute. U malim vrtovima, možete grupirati samo ljute paprike u jednom dijelu vrta, a samo slatke paprike na drugom kraju vrta. Kad sijete različite sorte slatkih paprika blizu jedna drugoj, vodite računa da su to sorte paprika koje su barem oblikom slične jedna drugoj (npr paprike roge i slonovo uho, ili paprike babure blizu sorte sorošikari koja je također “babura”), jer je poznato da se različiti kultivari jedne sorte obično međusobno dobro podržavaju. Vezena paprika dobar je susjed ovim biljkama u istoj gredici: bosiljak, ljubičasti bosiljak, geranij, luk, mažuran, mrkva, okra, peršin, petunija, rajčica, vegeta. Nije dobar susjed ovim biljkama u istoj gredici: korabica, komorač, marelica.

PASTRNAK (eng. parsnip; lat. pastinaca sativa): Korjenasto povrće poznato i kao pastrnjak. Kao i ostale korjenaste povrtnice, sije se isključivo na otvorenom. Sijanje u posude za presadnju nije preporučljivo. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 2-3cm stavljaju se 3-4 sjemenke a zatim se napravi razmak od 10cm i stave iduće 3-4 sjemenke. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije. U dobrim uvjetima biljke će narasti oko 70cm u visinu, a kad krenu u sjeme narastu i do 2m. pastrnak je najukusniji ako se vadi iz zemlje nakon prvih zimskih mrazeva u listopadu ili studenom. Klijavost sjemena je oko 60-80%. Pastrnak je dvogodišnja biljka, ali se uzgaja kao jednogodišnja. U svakom slučaju, želite li koristiti korijen za prehranu, pastrnak vadite iz zemlje ujesen na kraju prve sezone. Uzgajamo ga od samog početka bavljenja permakulturnom vrtlarstvom, a u kuhinji ga koristimo umjesto peršina korjenaša. Prema našem ukusu, pastrnjak je za nekoliko nijansi aromatičniji od peršina korjenaša, kad se koristi u juhama, ostalim jelima ili u pripremi zimnice. Dobro se slaže s ovim biljkama u istoj vrtnoj gredici: češnjak, grašak, kadifica, luk, paprika, rotkvica, voćke. Nije dobar susjed ovim biljkama: celer, kim, mrkva.

PERŠIN FRANCUSKI, KOVRČAVI : Poznat je i po nazivu “ukrasni peršin”, premda je potpuno jestiv i, uz to, izrazito dekorativan. Preporučeno je sijanje na otvorenom (jer su sjemenke vrlo sitne), ali se može sijati i u posude za presadnju. Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm stavite 2-5 sjemenki, zatrpajte zemljom i blago zalijte vodom. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 1-3cm stavljaju se sjemenke na razmak od 5-6 cm, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje sjemenki može biti izazov. Ako je sjeme gušće posijano, biljke se prorjeđuju kad krenu u vegetaciju. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije. U dobrim uvjetima biljke će narasti oko 100cm u visinu, ali predivne kovrčave grančice i listove možete koristiti od trenutka kad biljka naraste 30-40cm u visinu, pa do kraja sezone. Kako se listovi i grančice režu, tako ih biljka nadomješta novima (kao što radi i standardni peršin listaš), pa je vrlo zahvalna za cjelosezonsku prehranu. Višak listova može se osušiti na suncu i pohraniti za zimsku uporabu u kuhinji. Klijavost sjemena nismo točno utvrdili, jer je sjeme vrlo sitno. Može se kretati između 60-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PERŠIN, KINESKI (eng. Chinese parsley) Surfajući internetom, ova biljka može zbuniti jer se se naziva peršinom, a zapravo je vrlo slična korijandoru. Neki izvori navode da je kineski peršin isto što i korijandor, samo što su nazivi različiti u različitim dijelovima Svijeta. Drugi izvori navode da su to dvije različite biljke. Iz našeg uzgoja izašao je kineski peršin kao biljka gotovo identična korijandoru, ali s vidljivo užim listovima od standardnog korijandora kojeg godinama uzgajamo. Okus i miris također su vrlo slični korijandoru. U našoj ponudi nalazi se izdvojeno, pod nazivom “kineski peršin”, jer smo sjeme preuzeli s tim nazivom, pa prenosimo prema izvornoj nomenklaturi. Sijanje u posude: sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Udio suhih dijelova biljaka varira od 2% do 5% ukupnog sadržaja. Dobro se slaže s ovim povrtnicama: anis, grah, grašak, kim, kopar, krasuljica, krumpir, šparoga, špinat. Nije ga dobro sijati uz koromač.

PERŠIN LISTAŠ : Preporučeno je sijanje na otvorenom (jer su sjemenke vrlo sitne), ali se može sijati i u posude za presadnju. Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-5 sjemenki, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 1-3cm stavljaju se sjemenke na razmak od 5-6 cm, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje sjemenki može biti izazov. Ako je sjeme gušće posijano, biljke se prorjeđuju kad krenu u vegetaciju. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije. U dobrim uvjetima biljke će narasti oko 40cm u visinu. Klijavost sjemena nismo točno utvrdili, jer je sjeme vrlo sitno. Može se kretati između 60-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PHYSALIS : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Biljka pripada rodu mjehurica (physalis), podrijetlom je iz Južne Amerike. Iz naše ponude, srodne su joj andske jagode i meksička rajčica (tomatillo). Jestiv je samo plod, a svi ostali dijelovi biljke (mjehur oko ploda, listovi i sl. blago su otrovni). Prema našem iskustvu, biljke ne privlače nametnike i ne trebaju posebnu zaštitu, a ako ne preokrećete zemlju, biljka će se samozasijavati ili razvijati iz prošlogodišnjeg korijena. Plodovi se nalaze u mjehurima, a zreli su kad dobiju narančastocrvenu boju. Zrele kuglice physalisa mogu se jesti sirove (svakako uklonite mjeruricu koja ga okružuje!), ali se obično ukuhavaju u pekmez (samo od physalisa ili se dodaje miješanim marmeladama). U kontinentalnoj klimi mogu se brati od sredine srpnja do kraja vrtlarske sezone. Može se uzgajati na otvorenom ili u većim posudama (npr 30cm u promjeru ili više). Uzgajali smo samostalno, ali i u polikulturama s nekim drugim biljkama (tomatillo, ljute i slatke paprike, grah, rajčica itd.) i primijetili da se uglavnom dobro slaže sa susjednim povrtnicama. Više voli osunčane i toplije dijelove vrta, jer biljka brže i bolje raste. U sjeni ili polusjeni plodovi će nešto sporije dozrijevati i bit će ih manje. Prinos je osjetno veći u dobro dreniranom, dobro pripremljenom i pognojenom tlu. Čak i ako je tlo izrazito siromašno, mogu se očekivati barem nekakvi rezultati. Možete je zalijevati, ali ova biljka nije posebno zahtjevna kad je u pitanju voda i davat će umjeren urod i bez zalijevanja.

PORTULAK, PITOMI (TUŠT) U našoj ponudi je kultivar tušta, a ne divlji tušt koji je također jestiv i češće se koristi u prehrani. Biljke ovog kultuvara razvijaju zelene stabljike i listove (za razliku od divljeg koji stvara blijedocrvenu stabljiku). Sitne crne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja. U vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm. Klijavost sjemena se može kretati između 60-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Ova biljka je vrlo izdržljiva, vitalna i izdašna. Listove možete brati i konzumirati cijele sezone, od sredine proljeća do kasne jeseni i prvih mrazeva (kad biljka odustaje i vene). Vrlo je zdrav i ukusan dodatak salatama.

POTOČARKA: Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Sjemenke su vrlo sitne, gotovo mikroskopske, pa valja biti pažljiv i strpljiv pri sijanju. Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja. U vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm. Klijavost sjemena se može kretati između 60-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Za potočarku odaberite pogodno mjesto u vrtu (može i u sjeni, polusjeni ili u prirodnom udubljenju gdje se dulje zadržavaju jutarnje vlage. Potočarka, kako joj ime govori, prirodno raste u vlažnim klimama uz potoke ili otvorene vodene površine. Ponaša se kao puzavica, tj širi se horizontalno, a uz gotovo svaki listić razvija nove bijele korjenčiće. Ako u vašem vrtu prevladava suha mikroklima, pobrinite se o svakodnevnom zalijevanju potočarke (možda i stvaranju vodene maglice odmah iznad biljčica). Potočarka je iznimno zdrava prehrana. Prema nekim izvorima, ima snagu i moć liječenja, a prema našem iskustvu i za standardnu prehranu dovoljno je povremeno dodavanje listova potočarke salatama ili konzumiranje sirove potočarke dok se šetate vrtom.

POVRTNICA (CRNA ROTKVA): U vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. Vrtnim alatom napravite plitak rov dubok najaviše 2-3 cm, sjemenke polažite u rov na razmacima od 10-20cm (jedna do najviše tri sjemenke na jednom mjestu). Sijanje u posude za presadnju i presađivanje nije preporučeno, ali ako se ipak odlučite na sijanje u posude, vrijeme za to je od početka ožujka do početka svibnja u kontinentalnoj klimi. Klijavost sjemena se može kretati između 60-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PROKULICA : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja. U vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 40-50cm. Klijavost sjemena se može kretati između 60-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

RABARBARA : Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 1 cm staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je sredina ožujka do početka travnja. U vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena oko 80-100cm. Ako u jednoj posudi/gnijezdu isklija više od jedne sjemenke, pažljivo razdvojite mlade biljčice i presadite ih u zasebna gnijezda. Rabarbara je niska biljka (najviše do 50cm u visinu) koja u širinu razvija velike listove i potreban joj je prostor. Rabarbara također voli rahla, dobro pognojena i pripremljena tla. Upozorenje: za prehranu se koriste crvene stabljike koje režete od prizemnog dijela biljke do početka zelenog lista! Listovi rabarbare su otrovni! Ne koriste se u ljudskoj prehrani, ali mogu poslužiti kao dobar prirodni pesticid protiv nekih nametnika na drugim biljkama u vrtu. Jestive su i zelene stabljike (tj ne moraju pocrveniti) Klijavost sjemena je oko 60%.

RAJČICA AUNT RUBY : Stara američka sorta rajčice, zapravo kultivar koji je prema nekim izvorima kreirala gđa. Ruby Arnold (Greeneville, Tennessee), vjerojatno oko sredine 20. stoljeća. Izvori informacija o ovoj sorti rajčice ne preklapaju se u potpunosti. Ponegdje se navodi da je to stara njemačka sorta, a drugdje da je američka. Kreacija se pripisuje različitim osobama, premda se najčešće navodi upravo gđa. Ruby Arnold. U našem uzgoju i vrtovima ova se rajčica nalazi oko 10 godina i svake godine je ponovno uzgajamo iz sjemena koje smo skupili iz zrelih plodova, zbog njezine neobičnosti, plodnosti i, općenito, nekog dobrog osjećaja. Ova vrsta rajčice je zrela kad je zelena, tj kad zeleni plod omekša na dodir i kad dobije žućkaste nijanse. To je visoka rajčica, biljka naraste u visinu od 1,5m do najviše 2m i stvara zelene plodove težine od 300-500 grama, tj to su standardno veliki plodovi. Rajčica jeste zelena, ali kad je zrela njezin je okus sladak kao i svaka druga crvena rajčica. Plodovi su slatki, mesnati, u kontinentalnoj klimi dozrijevaju od sredine srpnja do kraja rujna. Često je konzumiramo u miješanim salatama, zajedno s rajčicama svih ostalih boja (žute, crvene, ljubičaste, zlatne, bijele, narančaste itd…). Ukuhavamo je, ili pripremamo zelene šalše, umake. Od ove sorte može se napraviti vrlo zanimljiva zelena juha od rajčice. Relativno je otporna na plamenjaču, u stanju je preživjeti napade te gljivične bolesti i oporaviti se za prvog duljeg sunčanog i suhog razdoblja. Klijavost sjemena ove sorte je oko 100%. Rajčica se može dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA AUSSIE : Stara australska sorta rajčice koja stvara lijepo oblikovane crvene plodove težine od 300-600 grama. Biljka naraste u visinu do 1,5m. U organskom uzgoju, u dobro pripremljenoj zemlji i s pravilnom brigom, stvara standardno velike i slatke plodove. U kontinentalnoj klimi dozrijevaju od sredine srpnja do kraja rujna. Klijavost sjemena je oko 100%. Rajčica se može dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA DOMBELLO : Talijanska patuljasta sorta rajčice za balkonski uzgoj (verande, balkoni, lođe …. ili gdje drugdje u većim posudama – pitarima). Plodovi su žuti, okrugli, sočni i slatki, u promjeru najviše do 2-3cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30-40cm visine, ne više od toga. Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-50cm (od početka do kraja ožujka – najkasnije), ali kako je to posebna vrsta namijenjena uzgoju u posudama i na manjim balkonskim površinama, možda je vrtne gredice zgodnije namijeniti nekoj drugoj sorti. Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima, ova sorta može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa. Navedeni dobri i loši susjedi vrijede za sve vrste rajčica iz naše ponude, ali kako je dombello vrlo mala biljka, valja paziti i sijati/presađivati podalje od biljaka koje je mogu zasjeniti (npr amarant, geranij, grah, kleoma, korabica ili cosmos).

RAJČICA POMODORO DA TERAZZA : Talijanska patuljasta sorta rajčice za balkonski uzgoj (verande, balkoni, lođe …. ili gdje drugdje u većim posudama – pitarima). Plodovi su crveni, okrugli, sočni i slatki, u promjeru najviše do 2-3cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Sijte sjemenke plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-50cm (od početka do kraja ožujka – najkasnije), ali kako je to posebna vrsta namijenjena uzgoju u posudama i na manjim balkonskim površinama, možda je vrtne gredice zgodnije namijeniti nekoj drugoj sorti. Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima, ova sorta može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa. Navedeni dobri i loši susjedi vrijede za sve vrste rajčica iz naše ponude, ali kako je dombello vrlo mala biljka, valja paziti i sijati/presađivati podalje od biljaka koje je mogu zasjeniti (npr amarant, geranij, grah, kleoma, korabica ili cosmos).

RAJČICA BALKONSKA TIGRASTA : Patuljasta sorta rajčice koja daje ovalne i izdužene narančasto-tigraste plodove dugačke do 5-6cm. Plodovi su ukusni, sadrže više mesa, a manje soka. Kad sjeme nikne, mlade biljčice su neobično dlakave, a pojačanu dlakavost zadržavaju i u punoj vegetaciji (upućuje na mogući uzgoj i u hladnijoj klimi). Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 60cm visine, ne više. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-50cm (od početka ožujka dalje). Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima, ova sorta može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa. Navedeni dobri i loši susjedi vrijede za sve vrste rajčica iz naše ponude, ali kako je dombello vrlo mala biljka, valja paziti i sijati/presađivati podalje od biljaka koje je mogu zasjeniti (npr amarant, geranij, grah, kleoma, korabica ili cosmos).

RAJČICA BALKONSKA – VILMA : Patuljasta sorta rajčice koja daje okrugle, crvene ili crvenkasto-narančaste plodove promjera do 2cm. Plodovi su sočni i ukusni. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm u visinu, ne više. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Nije preporučljivo sijanje/presađivanje na otvorenom i u vrtne gredice jer je vilma stvarno vrlo mala biljka. Ali ako to ipak želite iz nekog razloga, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-ak centimetara (od početka ožujka dalje). Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima, ova sorta može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa. Navedeni dobri i loši susjedi vrijede za sve vrste rajčica iz naše ponude, ali kako je vilma vrlo mala biljka, valja paziti i sijati/presađivati podalje od biljaka koje je mogu zasjeniti (npr amarant, geranij, grah, kleoma, korabica ili cosmos).

RAJČICA BALKONSKA – VRTNA PERLA : Sorta rajčice koja daje male, ukusne, tamnocrveno-baršunaste plodove do 3cm u promjeru. Biljka u povoljnim uvjetima naraste najviše do 50cm u visinu i namijenjena je uzgoju u posudama, na manjim prostorima, balkonima i sl. Mi smo je uzgajali s podjednakim uspjehom u posudama, ali i na otvorenom u vrtnim gredicama. Od svih balkonskih rajčica iz naše ponude, ova sorta u pravilu daje najviše plodova. Ovisno o sezoni i ostalim uvjetima može dati 30-40 malih plodova. Inače, balkonske sorte rijetko su plodne u smislu da možete dobiti 2-3 kilograma plodova po biljci, jer su to posebno krojeni kultivari koji se razvijaju u patuljaste biljke, mogu dati razmjerno mnogo plodova, ali njihova ukupna težina rijetko prelazi 1kg po biljci u sezoni. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 40-50cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima, ova sorta može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa. Navedeni dobri i loši susjedi vrijede za sve vrste rajčica iz naše ponude, ali kako je vrtna perla vrlo mala biljka, valja paziti i sijati/presađivati podalje od biljaka koje je mogu zasjeniti (npr amarant, geranij, grah, kleoma, korabica ili cosmos).

RAJČICA BALKONSKA ŽUTA MALA: Patuljasta sorta rajčice koja daje male, okrugle, žute i sočne plodove u promjeru najviše do 2-3cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30-40cm visine, nikad više. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Preporučuje se presadnja u veće posude (npr promjera 30-ak cm i 30-ak cm dubine). Možete ih presaditi i u vrtnu gredicu, ako tako poželite, i biljke će se dobro snaći. Ali ovu patuljastu sortu lako mogu zasjeniti biljke koje se inače dobro slažu s rajčicom. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-ak cm (od početka do kraja ožujka – najkasnije), ali kako je to posebna vrsta namijenjena uzgoju u posudama i na manjim balkonskim površinama, možda je vrtne gredice zgodnije namijeniti nekoj drugoj sorti. Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa. Navedeni dobri i loši susjedi vrijede za sve vrste rajčica iz naše ponude, ali valja paziti i sijati/presađivati podalje od biljaka koje je mogu zasjeniti (npr amarant, geranij, grah, kleoma, korabica ili cosmos).

RAJČICA BELLA : Standardna rajčica tipa “jabučar”, daje velike, okrugle crvene plodove. Biljka je bujna, u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu ili više (potreban je kolac za povezivanje). Ova rajčica može biti vrlo ukusna, ali to ovisi o tome čime ste je “nahranili” (tj. gnoju). Mi je uzgajamo već nekoliko godina u organskim uvjetima na otvorenom, premda je bella namijenjena za uzgoj u plastenicima. Zanimalo nas je kako će se ovaj hibrid (jedan od rijetkih hibrida u našoj ponudi) primiti u permakulturnim uvjetima u vrtnim gredicama, bez kemijske zaštite, bez posebno krojenih gnojiva, bez dohrane tijekom sezone i bez mikroklimatskih uvjeta plastenika. Željeli smo je isprobati, jer daje vrlo lijepe okrugle plodove prosječne težine 150-300 grama, s nešto debljim mesom odmah ispod kožice. Ispalo je da je bella “preživjela”, iako u vrtnim uvjetima nije tako plodna kao u plasteniku. Osim toga, pokazalo se da je prilično osjetljiva na plamenjaču. Bez obzira na sve poteškoće oko uzgoja, rezultati su i dalje zadovoljavajući, pa se zbog toga bella nalazi u našoj ponudi. Cilj ovog našeg malog eksperimenta bio je da prilagodimo plasteničku sortu uvjetima na otvorenom. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Pri presađivanju, birajte izdignute dijelove vrta, tamo gdje je manje jutarnje vlage. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. U vrtnim uvjetima može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BLACK CHERRY : Varijanta cherry rajčice koja daje male, ukusne tamno-blijedo-crvene plodove (do 3cm u promjeru), ponegdje sa zagasitim smeđkastim tonovima. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5-2m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Većina cherry rajčica vrlo su dekorativne u salatama, a mnogi vrtlari sade ili siju kako bi djeca ili unuci mogli brati i jesti sočne bobice rajčica dok “lutaju” vrtom. U tome im mogu pomoći i različite boje plodova, pa je ova sorta idealna za tu najmenu. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BLACK BERRY : Sorta cherry-rajčice koja daje ukusne male tamnocrvene plodove (do maksimalno 4cm u promjeru). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5-2m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

RAJČICA BLACK FROM TULA : Ruska sorta novijeg datuma, kultivar koji daje vrlo lijepe, tamnocrvene plodove standardne veličine (200-300g težine). Neki izvori navode da je black from Tula stara ruska sorta, ali su brojniji izvori koji navode da je riječ kultivaru novijeg datuma (nije hibrid, već kultivar razvijen u organskim uvjetima, u uzgoju na otvorenom). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5-2m u visinu (potreban je kolac za povezivanje), prilično je otporna na oboljenja. Kako je podrijetlom iz Rusije, podnosi nešto hladniju klimu, u kojoj može dozrijevati zbog zagasito-crvene boje plodova (bolje akumulira toplinu). Volimo je uzgajati jer su plodovi posebno lijepi, sočni i ukusni, tamnocrvenih i zagasitih tonova. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BLACK KRIM : Stara ruska/ukrajinska sorta rajčice koja daje lijepe i vrlo ukusne zagasito tamnocrvene plodove standardne veličine. Pripada “niskim” sortama, jer biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m u visinu (ipak je potreban kolac za povezivanje). Kad su iz organskog i/ili permakulturnog uzgoja, plodovi su vrlo ukusni, lijepo oblikovani (slični sorti black from Tula), prosječne težine od 150-300 grama. I ovu sortu volimo uzgajati zbog vrlo lijepog općeg dojma. Uzgoj nije zahtjevan, biljke su uglavnom zdrave i plodne, nije potrebna posebna njega, osim zalijevanja u sušnim periodima sezone. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama).Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BORGO : Stara sorta koja daje velike i teške, mesnate crvene plodove u prosjeku između 300-600g. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5 u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Može roditi i do 30-ak velikih plodova po biljci, pa neke valja ukloniti zelene, kako bi ostali stigli dozoriti do kraja sezone. Zbog veličine i broja plodova, ovo je kasna sorta rajčice. Jedne sezone s nje smo ubrali apsolutnog rekordera – plod rajčice težak 1,1kg. Ukupno gledajući, ova sorta u idealnim uvjetima na otvorenom može dati preko 10kg plodova po biljci, što je svrstava među najplodnije rajčice u svijetu. Dakako, u teoriji, iako su prinosi svake sezone bili vrlo veliki (oko 5-6kg), nisu prelazili 10kg po biljci. Zbog velikog broja teških plodova pogodnija je za uzgoj u toplijim krajevima i gdje je više sunčanih dana (npr u Dalmaciji, Konavlima i na otocima), jer u kontinentalnoj klimi dobar dio plodova ne stigne dozrijeti do kraja sezone. Plodovi su vrlo ukusni (sličnog su okusa i teksture kao volovsko srce). Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BOSANSKA STARA : Stara i tradicionalna bosanska sorta koja stvara crvne plodove plodove standardne veličine (oko 100-200g težine). Biljka naraste do 1,5 u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Plodovi su ukusni, no okus rajčice uglavnom ovisi o gnojidbi i načinu obrade tla, o uvjetima u sezoni, a može biti slađi kad vrtlar ne uklanja zaperke ili “suvišne” grane s biljke. Većina starih sorti daje manje plodova po biljci od novijih sorti, a listovi koje biljka razvija obavljaju fotosintezu kojom se stvaraju prirodni šećeri. Optimalan okus i slatkoća (prirodni šećeri) postiže se kad na biljci ostanu svi listovi i grane, umjesto da se uklanjaju kako bi se biljka fokusirala na stvaranje više plodova ili stvaranje većih plodova. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BROWN BERRY : Vrsta cherry-rajčica koja daje male i ukusne smeđkaste-blijedoroza plodove, a biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5-2m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Ova sorta je vrlo rodna, u povoljnim uvjetima biljka stvara mnogo plodova kroz cijelu sezonu, pa se mogu brati svaki dan (najčešće od početka srpnja do kraja sezone). Većina cherry rajčica vrlo su dekorativne u salatama, a mnogi vrtlari sade ih ili siju kako bi djeca ili unuci mogli brati i jesti sočne bobice rajčica dok “lutaju” vrtom. U tome im mogu pomoći i različite boje plodova, pa je ova sorta idealna za tu najmenu. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA BUZAU : Želite li u vašem vrtu “dah Rumunjske”, vjerojatno će Vam se svidjeti ova rana sorta rajčice Buzau 50, nastala u centru “Vegetable Research and Development Station” u gradu Buzau-u, Rumunjska. Kako smo sjeme dobili preko naših kanala razmjene sjemena, u kojima se ponekad izgubi izvorni naziv ili podrijetlo, istražili smo je i uzgojili. Uzgajivači u kanalu razmjene bili zadovoljni svojim rezultatima, pa prenosim dalje. Buzau 50 je visoka rajčica koja u povoljnim uvjetima naraste do 2m u visinu i potreban je potporanj. Sorta je namijenjena uzgoju na otvorenom i u pravilu razvija bogatu lisnu masu (ovisi kakve uvjete vrtlar osigura za ovu sortu). Stvara okrugle crvene plodove tipa “jabučar”, standardne su veličine i težine (150-200g), a prema izvorniku – otporna je na uobičajene gljivične bolesti rajčica, plodovi su nešto otporniji na pucanje kože nakon jače kiše. Kao što vrijedi i za ostale sorte iz naše ponude, sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA ČELNOK : Želite li uzgajati neku od vrlo rijetkih sorti, možda ćete odabrati ovu rajčicu vrste “šljivar”, podrijetlom iz Rusije. To je rijetka sorta, premda nije osobito stara. Daje velike i suhe crvene plodove pogodne za ukuhavanje, ali su ukusni i mogu se jesti sirovi, dodati salatama i ostalim jelima. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m u visinu (potreban je kolac za povezivanje), premda drugi uzgajivači navode prosječnu visinu od 60-ak cm. Vrlo je plodna i daje dosta plodova po biljci (valja paziti na to da zemlja bude dobro pripremljena, u suprotnom ne mogu se očekivati iznimni rezultati). Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 50-60cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama), jer sorta čelnok se razvija relativno nisku biljku. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHEROKEE PURPLE : Stara američka sorta koju su, po predanju, uzgajali sjevernoamerički indijanci iz plemena Cherokee. Naziv sorti dao je amerikanac Craig LeHoullier, poznati američki uzgajivač rajčica, koji navodi da je ova sorta vjerojatno stara preko 100 godina. Prenosimo tako dalje, uz određenu rezervu ? … Sortu Cherokee purple uzgajamo više od 5 godina i kad prije početka sezone planiramo vrt, Cherokee purple uvijek dobiva svoje gredice među prvima. Ova sorta može Vas očarati, kao što se dogodilo i nama. U dobrim uvjetima, vrlo je plodna i razvija mnogo velikih plodova zagasito crvene boje, težine od 200 do 600 grama. Cherokee purple može iznenaditi i plodovima težim od 600 grama, a to su već orijaši koje smo u našem uzgoju navikli promatrati uglavnom na sorti borgo. Plodovi su vrlo ukusni i mesnati, okus je vrlo sličan rajčici volovsko srce. Postoji nekoliko varijeteta, a čini se da ova sorta donekle mijenja osnovne karakteristike, ovisno o uvjetima i klimi u kojoj se uzgaja (boja, oblik), pa može davati plodove crvene boje s nijansama koje blago potsjećaju na ljubičastu, ili vrh ploda može zadržati zelenkaste nijanse, ili plodovi mogu biti zagasito crveni. Biljka može narasti i preko 2m u visinu, a s obzirom na broj plodova koje može razviti, u optimalnim sezonama potreban je vrlo snažan potporanj koji je potrebno zabiti 30-40cm u tlo (tanji kolci koji se zabijaju plitko ne mogu izdržati težinu plodova i zelene biomase ovih biljaka). Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 50-60cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama), jer sorta čelnok se razvija relativno nisku biljku. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

Rajčica CHOCOLATE BERRY : To je cherry-rajčica koja daje male, slatke smeđe-crvene plodove, a biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5-2m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). U povoljnim uvjetima, daje vrlo mnogo malih plodova koje možete brati svaki dan u sezoni. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

RAJČICA CRVENI CHERRY : Vrlo plodna cherry-rajčica čiji su plodovi među najukusnijima, uopće. Uzgajamo je oko 15 godina, svake sezone iznova je sijemo bez mnogo razmišljanja. Postoji preko 300 varijeteta i kultivara cherry rajčice, no ova je prema našem iskustvu jedna od najukusnijih i najslađih koje smo ikada uzgajali. Daje vrlo mnogo malih crvenih, sočnih i slatkih plodova (od 2cm do 4 cm u promjeru). Za razliku od ostalih cherry rajčica, ova biljka može se razviti u pravo malo razgranato stablo prepuno plodova. U povoljnim uvjetima, biljka naraste do 2m u visinu ili više, povremeno joj je potrebno isto toliko prostora i u širinu (potreban je najmanje jedan snažan kolac za povezivanje), Kad su uvjeti optimalni i permakulturni (npr. gnojenje kokošjim gnojem, tretiranje tla biodinamičkim pripravkom 500, sijanje ili presadnja u blizini kovrčavih vrba ili na koji drugi povoljan i vama poznat način), kroz cijelu sezonu daje vrlo mnogo plodova po biljci (prvi plodovi obično dozrijevaju početkom srpnja ili krajem lipnja). U organskim uvjetima, ova biljka je osjetno otpornija na oboljenja od mnogih drugih sorti, što smo promatrali u mnogim sezonama. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHERRY CRVENI MALI: Vrsta cherry rajčice koja daje vrlo mnogo lijepih, okruglih, crvenih plodova od 2-3cm u promjeru (u dobrim uvjetima). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Plodovi su vrlo ukusni i sočni, kad su iz organskog uzgoja. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5-1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama).. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHERRY – DUGE GRANE: Vrsta cherry rajčice koja također daje lijepe, okrugle, crvene i sočne plodove od 2-3cm u promjeru (u dobrim uvjetima). Od drugih cherry rajčica razlikuje se po tome što grozdove plodova razvija na nešto duljim grančicama. Biljka u povoljnim uvjetima naraste oko 70-100 cm u visinu. Iako je to relativno niska sorta rajčice, ipak joj je potreban kolac za povezivanje. Plodovi su vrlo ukusni i sočni, kad su iz organskog uzgoja. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 0,5-1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama).. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHERRY DUGOLJASTI : Varijanta cherry-rajčice koja daje izduljene crvene plodove do 4-5cm dužine Plodovi su mali, slatki i sočni, a biljka naraste do 1,5m u visinu i u povoljnim uvjetima daje vrlo mnogo malih ovalnih plodova koje berete od prve polovice srpnja do kraja sezone. Od svih cherry rajčica koje smo uzgajali, ova se zadržala zbog toga što daje mnogo plodova po biljci, a uzgoj nije zahtjevan (kao npr. s volovskim srcem). Sjemenke sijte se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHERRY SRCOLIKI : Plodna sorta cherry-rajčice čiji duguljasti, srcoliki crveni plodovi narastu do 4cm u dužinu. U dobrim uvjetima, biljka daje mnogo malih i sočnih plodova. Biljka naraste do 1,5m u visinu i potreban joj je potporanj. Prilično je otporna na gljivčna oboljenja, plodovi su otporniji od stabljike i listova pa će dozrijevati i kad biljka oboli. To je jedna od najplodnijih sorti cherry-rajčice iz naše ponude. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke.Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Kad su uvjeti optimalni (npr. gnojenje kokošjim gnojem), daje vrlo mnogo plodova po biljci. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHUKHLOMA : Ruska sorta rajčice nazvana po gradu i jezeru Chukhloma (nekoliko stotina kilometara sjeveroistočno od Moskve). Ponegdje se nalazi pod nazivom Chuhloma, ali je u obje verzije riječ o istoj rajčici koja slatke narančastožute ovalne plodove dugačke do 5-6 cm. Plod je ukusan, neobičan, prosječne težine 100-150g, a biljka dolazi iz sjevernih krajeva Rusije, otporna na hladniju klimu i kraće sezone. Vrlo je rijetka, još uvijek, premda neki kažu da je spektakularna u njihovim vrtovima. Iz našeg iskustva, stvarno je ugodno uzgajati rajčicu koja daje tako lijepe narančastožute i ovalne plodove (pomalo potsjećaju na izduženu rugby loptu). Nije jasno da li je riječ o staroj sorti. Neki izvori navode da je kreirana prije više desetaka godina, ali se obično ne navodi kao “stara” sorta. Biljka može narasti od 1,5 do 2 m u visinu i potreban je potporanj. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke.Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Kad su uvjeti optimalni (npr. gnojenje kokošjim gnojem), daje vrlo mnogo plodova po biljci. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CHURCH : stara američka sorta rajčice, dobila je naziv po obitelji Church koja je kreirala i uzgojila ovu rajčicu, vjerojatno u prvoj polovici 20. stoljeća. Američki uzgajivač i kolekcionar sjemena rajčice Chuck Wyatt također je zaslužan za očuvanje ove stare sorte. Biljka naraste do 1,5m u visinu (potreban potporanj) i daje relativno velike crvene plodove od 200-400 grama. Dobro se snašla i u našem uzgoju, premda je Church prinova u našim vrtovima i tek je upoznajemo. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke.Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Kad su uvjeti optimalni (npr. gnojenje kokošjim gnojem), daje vrlo mnogo plodova po biljci. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CORAZON : relativno nova hibridna sorta rajčice (F1) koja je put do nas pronašla kroz kanale razmjene sjemena. Prije nego se našao u našoj ponudi, ovaj hibrid prošao je kroz vrtove nekoliko malih privatnih uzgajivača. Za F1 hibride obično se kaže da nisu pogodni za ponovni uzgoj iz sjemena, jer gube osnovne karakteristike u idućim generacijama, ali se čini da to ne vrijedi baš uvijek. Corazon je naborana crvena rajčica kruškolikog oblika, a plod je donekle suh i pogodan za ukuhavanje. Biljka naraste do 1,5m u visinu i potreban je potporanj. Dobro se snašla i u našem uzgoju, premda je corazon prinova u našim vrtovima i tek je upoznajemo. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke.Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Kad su uvjeti optimalni (npr. gnojenje kokošjim gnojem), daje vrlo mnogo plodova po biljci. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CRNA : Sorta rajčice koja daje zagasite tamnocrvene plodove s tamnozelenim nijansama. Plodovi su okrugli, prosječne težine 100-200 grama, s nešto debljim “mesom” odmah ispod kožice ploda. Ukusni, dekorativni plodovi ove sorte u našim vrtovima su više od pet godina. Biljka naraste do 1,5m u visinu i potreban je potporanj. Ova sorta mnogo bolje uspijeva na otvorenom suncu i ne preporučuje se uzgoj u polusjeni (neke sorte rajčica podnose polusjenu, ali ova ne). Osim toga, velike su razlike u prinosima kad se uzgaja u dobro pripremljenom i pognojenom tlu i kad se uzgaja u skromnijim organskim uvjetima, pa je preporuka vrtlarima da za ovu sortu tlo dobro obrade, razrahle, pognoje gnojem bogatim dušikom, a zatim dodaju tvari bogate kalijem (pepeo, kameno brašno ili slično). U dobro pripremljenom tlu uspjeh neće izostati, a vrlo lijepi plodovi ove sorte svakako će biti dovoljna naknada za trud. Valja napomenuti zainteresiranima, ova sorta nije ista kao i crna hibridna rajčica koja se na tržištu pojavila u sezonama 2013/14 (potpuno crno-ljubičasta rajčica), već je to sorta koja se na tržištu pojavila oko 2007-2008 godine. S obzirom da kroz sve godine uzgoja u našim vrtovima nije promijenila svoje osnovne karakteristike ni za dlaku, ovaj stabilan kultivar crne rajčice može biti poželjan u svakom vrtu. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA CRNI ŠLJIVAR : Vrlo plodna i izdašna sorta rajčica vrste “šljivar”, kultivar podrijetlom iz Rusije. Daje vrlo mnogo malih, tamnocrvenih i sočnih plodova (do 5cm dužine). Za razliku od ostalih šljivara koji daju suhe plodove pogodne za ukuhavanje, crni šljivar je ukusna konzumna rajčica (ali se može ukuhavati). Biljka naraste do 2m u visinu (potreban je kolac za povezivanje), a kad su uvjeti optimalni daje vrlo mnogo plodova po biljci koji se u kontinentalnoj klimi beru od sredine srpnja do kraja sezone. U organskim uvjetima, ova biljka je osjetno otpornija na oboljenja od mnogih drugih sorti. Uzgajamo je 10-ak godina, nije prošla nijedna sezona a da je nismo poželjeli u vrtu. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA DE BARAO YELLOW : Stara sorta rajčice podrijetlom iz Brazila. Postoji nekoliko varijeteta, među kojima je crveni De Barao i ovaj žuti iz naše ponude. Iz Južne Amerike stiže vrlo malo kultivara i sorti rajčice, pa nam je žuti De Barao zbog toga bio nešto važniji u prvoj godini uzgoja, kako bismo ga sigurnije mogli održati i razmnožiti. Trud se isplatio, ova robustna i plodna biljka naraste do 2m u visinu (potporanj je obvezan), podnosi raznolike nepovoljne uvjete u kojima neke druge sorte glatko odustaju. Daje vrlo lijepe ovalne, žute plodove prosječne težine 100-150 grama koji vas svake ljetne večeri obasjavaju iz vrta poput lampiona. Plodovi su sočni, slatki, ukusni i dekorativni. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA DIVLJI POLIČKI (Police’s wild) : Sorta cherry rajčice koja daje male crvene plodove promjera do 1-1,5cm. Biljke su vrlo otporne, narastu od 1-1,5m u visinu i izdašno rađaju stotine malih i slatkih plodova, bez obzira na uvjete. Primijetili smo da se biljka različito ponaša u različitim uvjetima i mikroklimama. U nepovoljnim uvjetima naraste oko 1m u visinu, a na drugim povoljnijim mjestima oko 2m, a pritom daju podjednake količine plodova. U organskim uvjetima i kontinentalnoj klimi plodovi mogu dozrijevati od kraja lipnja do kraja sezone. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA DOLENJSKA : Domaća slovenska sorta rajčice koja daje velike crvene plodove prosječne težine 300-500 grama. Prema podacima drugih uzgajivača, ova sorta često daje plodove težine preko 1kg, ali se to u našem organskom i donekle skromnom uzgoju još nije dogodilo. Biljke su otporne, narastu do 1,5m u visinu. U organskim uvjetima i kontinentalnoj klimi plodovi mogu dozrijevati od sredine srpnja do kraja sezone. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA Dr. LYLE : Stara američka sorta koja daje velike, nepravilne crvene plodove prosječne težine 300-500 grama. Sorta je vjerojatno nastala sredinom 20. stoljeća (obiteljsko naslijeđe, kreator George Korbel, West Virginia, USA), ali postaje šire poznata tek 1990-ih godina. U našem uzgoju i iskustvu, ova je sorta izazvala ugodno iznenađenje. Promatrali smo je kako raste, formira plodove, a zatim i dozrijevanje. Valja napomenuti da u našem način uzgoja često ne dajemo rajčicama maksimalno dobre uvjete. Tome je nekoliko razloga, među važnijima je želja za optimalnim uzgojem koji ne eksploatira i ne iscrpljuje zemlju i biljke, a zatim i taj da za konzumaciju želimo optimalno prirodne plodove (a ne maksimalno nabijene hranjivima ili vodom od zalijevanja). U takvim uvjetima sorta Dr. Lyle se brzo i spretno snašla, što ukazuje da je to otporna i prilagodljiva sorta poželjna u svakom vrtu. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA DRENJAK : Plodna sorta cherry rajčice koja stvara ovalne male plodove nježne crvene boje (nalik su bobicama drenjka). Plodovi narastu do 4cm u dužinu, prosječna težina je 50-60 grama, vrlo ukusni i slatki. Odličan su dodatak salatama ili dekoracijama. Biljke naraste do 1,5m u visinu i prilično otporna na oboljenja raznih vrsta. U stanju je preživljavati čak i teže napade plamenjače i pritom davati plodove. Sjemenke sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo.Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Biljka naraste do 1,5m u visinu. Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA DVORSKA : Rajčica koja daje okrugle, ukusne crvene plodove standardne veličine i prosječne težine 150-200g. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Sjeme sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.

RAJČICA GIANT ITALIAN PASTE : Rajčica koja daje ovalne, izduljene plodove vrste “šljivar”. Plodovi su prosječne težine 100-300 grama i potpadaju pod velike “šljivare”. Sorta je vjerojatno razvijena za kuhanje sokova i šalši, ali je vrlo ukusna i sirova, u salatama i ostalim jelima. Okus i tekstura unutrašnjosti ploda neodoljivo potsjećaju na okus rajčice volovsko srce. Prema našem iskustvu i ocjeni, ova je rajčica izvrsna i poželjna u svakom vrtu. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu (potreban je kolac za povezivanje) i razvija dosta plodova. Sjeme sijte plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%. Može se dobro slagati s ovim biljkama u istoj gredici: amarant, anis, boražina, bosiljak, celer, cikla, crna rotkva, češnjak, dragoljub, geranij, grah, kadifica, kadulja, kleoma, kopriva, korabica, cosmos (cvijet), luk, ljutika, melisa, mrkva, metvica, neven, ogrozd, oregano, peršin, petunija, poriluk, radič, rotkvica, ruža, salata glavatica, salata lisnata, šparoga, špinat, timijan, vlasac. Nije dobar susjed s ovim biljkama: brokoli, cvjetača, grašak, jagoda, kelj, kelj pupčar, komorač, kopar, korabica, krastavac, krumpir, kukuruz, kupus, mačja metvica, marelica, orah, paprika, patlidžan, raštika, repa, ružmarin, švedska repa.
Rajčica EARL’S FAUX PINK : To je standardna rajčica koja daje okrugle crveno-ljubičaste plodove standardne veličine. U dobrim uvjetima, biljka daje dosta plodova. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu (potreban je kolac za povezivanje). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica GIRAFFE : To je rajčica koja daje žuto-zelene, tigrasto prošarane plodove srednje veličine. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu (potreban je kolac za povezivanje), a plodovi se mogu dugo čuvati. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica IDA GOLD : Sorta rajčice koja daje vrlo, vrlo lijepe i ukusne, ovalne plodove zagasito narančaste boje. Relativno je “mesnata”, ali ipak sočna. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 60cm visine, ne više, ali je ipak treba povezati za kolac. U dobrim uvjetima, rodit će mnoštvom plodova. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-50cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica IZNENAÐENJE – MIJEŠANO SJEME : U ovoj vrećici se nalaze izmiješane sjemenke gotovo svih drugih rajčica iz naše ponude. Ponekad, poneki vrtlar želi sa zanimanjem promatrati “što će izaći?… koja sorta, kakav oblik ploda će se pojaviti iz presadnice?”, pa smo za tu namjenu izmiješali sjeme raznih sorti i ponudili je. Može vas iznanaditi bilo koja sorta, od raznih vrsta cherry rajčice do starih sorti kao što su potiron ecarlate ili cherokee purple. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica JABUČAR NISKI : To je stara rajčica koja daje okrugle, lijepe crvene plodove standardne veličine (od 7cm do 12cm u promjeru). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1m u visinu (niska sorta), ali joj je ipak potreban kolac za povezivanje. Vrlo je pouzdana, daje dosta plodova i relativno je otporna na gljivične bolesti. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica JOHANNISBEERE : To je rajčica koja daje mnoštvo vrlo malih, slatkih i lijepih crvenih plodova (do 1,5cm u promjeru). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1m u visinu, pa je potreban kolac za povezivanje. U nepovoljnim uvjetima neće narasti više od 0,5m u visinu, ali će ipak davati mnogo malih plodova. Zgodna je za dekoracije u salatama i ostalim jelima, a vrtlar uvijek može ubrati poneki plod i osvježiti se dok radi u vrtu. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica KAROL CIKOS PASTE : To je rajčica koja lijepe crvene plodove srednje veličine. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1m u visinu, a razvija snažnu i debelu stabljiku koja može nositi dosta plodova (ali joj je ipak potreban kolac za povezivanje). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica KRIMSKA RUŽA : To je rajčica koja lijepe, kruškolike crvene plodove srednje veličine (do 7-8cm u dužinu). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1m u visinu, a razvija snažnu i debelu stabljiku koja može nositi dosta plodova (ipak joj je potreban kolac za povezivanje). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica LILY OF THE VALEY : To je rajčica tipa “cherry” koja daje lijepe, male, okrugle, crvene plodove (od 2cm do 3cm u promjeru). Biljka je vrlo otporna na oboljenja, daje mnoštvo malih plodova, a u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu. Razvija snažnu i debelu stabljiku koja može nositi dosta plodova (potreban je kolac za povezivanje). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica MANITOBA : To je rajčica koja daje lijepe crvene, okrugle plodove standardne veličine. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1m u visinu, a razvija snažnu i debelu stabljiku koja može nositi dosta plodova (potreban je kolac za povezivanje). To je rana sorta s kratkim periodom dozrijevanja plodova (70-75 dana), razvijena za uzgoj u hladnijoj klimi (prema našem iskustvu, prvi plodovi dozrijevaju tek koji dan ranije od drugih rajčica). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica PAUL ROBESON : To je rajčica koja lijepe, zagasito-crvene plodove standardne veličine (8-10cm u promjeru). Plodovi su okrugli i blago “spljošteni”, imaju vrlo specifičan, ugodan okus koji pomalo “vuče na dim”, slično kao i sorta Purple Calabash. Izvrsna je za jelo, ali i za dodavanje specifičnog okusa salsama i umacima od rajčice. Biljka u povoljnim uvjetima naraste i do 2m u visinu, pa joj je potreban kolac za povezivanje. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica PELAT MALI : To je rajčica tipa “šljivar” koja daje vrlo mnogo lijepih, ovalnih, crvenih plodova (do 5cm u dužinu). U povoljnim uvjetima, može svakodnevno iznenađivati dozrelim plodovima, a u nepovoljnim uvjetima je vrlo otporna na oboljenja. Uz primjerenu njegu i organske pripravke, može izdržati najjače nalete plamenjače (kao što je npr. bila sezona 2014.) i iznenaditi gotovo neometenom plodnošću, tj. davati plodove kad su druge sorte već odavno odustale i uvenule. Plodovi su relativno suhi, koriste se najviše za ukuhavanje sokova i salsi, ali su i ukusni, pa se mogu jesti svježi, u salatama ili kao dodatak ostalim jelima. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m do 2m u visinu, potreban je kolac za povezivanje. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica PELAT VELIKI : To je stara sorta rajčice tipa “šljivar” koja daje lijepe, izdužene crvene plodove srednje veličine (od 7cm do 12cm u dužinu). Plodovi su suhi i uglavnom se koriste za ukuhavanje sokova, salsi ili umaka od rajčice. U našim vrtovima uzgajamo je preko 10 godina. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu, a razvija relativno snažnu i debelu stabljiku, ali joj je ipak potreban kolac za povezivanje. Uz dobru pripremu zemlje, može iznenaditi mnoštvom plodova, pa ponekad nije dovoljan samo jedan kolac. Biljka je prilično otporna na oboljenja (npr. iako je plamenjača može zahvatiti kao i druge sorte rajčice, uz pravilno i pravovremeno tretiranje organskim pripravcima, može “preživjeti” i davati plodove kad su druge sorte već odavno odustale i uvenule. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica POTIRON ECARLATE : To je stara francuska sorta rajčica koja daje vrlo lijepe, velike, okrugle crvene plodove (donekle spljoštene, od 8cm do 15cm u promjeru). Podjednako se može koristiti za jelo i za kuhanje. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu, a zbog broja i težine plodova potreban je kolac za povezivanje. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica PURPLE CALABASH : To je stara sjevernoamerička sorta rajčice koja daje lijepe tamnocrvene i malo spljoštene plodove standardne veličine (8-12cm u promjeru). Biljka u povoljnim uvjetima naraste i do 2m u visinu, pa joj je potreban kolac za povezivanje. Plodovi su vrlo ukusni, ali imaju i posebnu “dimnu notu” koja može dati poseban “štih” salsama i umacima. Može se koristiti za jelo i za ukuhavanje. Plodovi mogu biti naborani i “ružnjikavi”, ali veseli njihova tamnocrvena kadgod ih vidite u vrtu. Ova sorta podnosi uzgoj u poluhladu (doduše, davat će manje plodova, ali ipak). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica REBRASTA : To je rajčica koja daje velike, naborane i lijepe crvene plodove. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu, potreban je kolac za povezivanje. Plodovi su izrazito naborani i “rebrasti”. Može se koristiti svježa za jelo, u salatama i drugim jelima, ili za ukuhavanje. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica RUTGERS : To je stara američka sorta rajčice (stovrena i selektirana oko 1930-ih) koja daje lijepe okrugle, pravilne i malo spljoštene crvene plodove srednje veličine (do 10cm u promjeru). Rutgers je vrlo pouzdana sorta, a plodovi su vrlo ukusni (mogu se podjednako koristiti za jelo ili za kuhanje). Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m u visinu, razvija snažnu i debelu stabljiku koja može nositi dosta plodova ali joj je ipak potreban kolac za povezivanje (u optimalnim uvjetima daje dosta plodova). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica SANTORINI : To je stara talijanska sorta rajčica (stvorena je oko 1870-ih). Daje lijepe crvene plodove srednje veličine (5-6cm u promjeru). Plodovi mogu biti okrugli (kad su manji) ili “rebrasto” naborani (kad su veći), a vrlo su ukusni i najčešće se koriste svježi u salatama i ostalim jelima (premda se mogu ukuhavati). Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu i potreban joj je kolac za povezivanje. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 60-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica VELIKA ŽUTA : To je rajčica koja daje lijepe, okrugle žute plodove srednje veličine (do 8cm u promjeru). Ova sorta je iz naše vlastite selekcije koju smo radili u proteklih nekoliko godina (baza je bila žuta cherry rajčica). Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu, potreban je kolac za povezivanje. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). . Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica WHITE BEAUTY : To je rajčica koja daje lijepe, okrugle, bijele do bijelo-žućkaste plodove srednje veličine (od 5 do 10 cm u promjeru). Premda su plodovi bijele boje, vrlo su ukusni – okus je kao i kod svake druge rajčice. Izvrsna je u salatama ili za dekoracije, može se koristiti u svim jelima ili za ukuhavanje. Specijalna može biti “bijela juha” od rajčica. Biljka u povoljnim uvjetima naraste 1,5m u visinu i stvara razgranati nadzemni dio, može dati iznenađujuće velik broj plodova (20-30 po biljci). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica ŽUTA KRUŠKICA : To je stara sorta rajčica koja daje lijepe, žute, kruškolike plodove (od 3cm do 6cm u dužinu). Sorta se prvi put pojavljuje oko 1700-ih, a do danas se zadržala vjerojatno zbog svoje plodnosti, ukusa i otpornosti na razna oboljenja. Biljka može narasti od 0,6 do 1,2m u visinu. Često je toliko plodna da joj je potreban kolac za povezivanje. Plodnost ovisi o gnojivu i načinu pripreme tla, te o dostupnoj količini vode u tlu. U nekim sezonama, pojedine biljke mogu se “slamati” pod težinom plodova. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

Rajčica ŽUTI CHERRY :To je stara sorta rajčica koja daje plodove lijepe žute boje. Ni sami ne znamo koliko je stara ova sorta, ali je s nama već 15 godina, u svim našim vrtovima. Legenda kaže da su prve rajčice koje su iz Amerike prenesene u Europu bile zlatnožute boje (pommi d’or). Podovi mogu biti od 3cm do 6cm u promjeru, vrlo su ukusni i sočni. Sadrže dosta soka, tj. nisu mesnate, pa se koriste svježe za jelo, u salatama i ostalim jelima, premda se mogu ukuhavati. Jedan od naših omiljenih specijaliteta je “žuta juha od rajčice s heljdom koju redovito radimo od soka žute cherry rajčice. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m u visinu, potreban je kolac za povezivanje). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Poželjno je da presadnicu rajčice presadite tako da u zemlju zatrpate i dio zelene stabljike bez listova. Biljka će zatrpanu stabljiku pretvoriti u dio svog korjenskog sustava, što joj u kasnijem rastu pomaže da se bolje i snažnije razvije. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 70-100cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Klijavost sjemena je oko 100%.

RICINUS : Ricinus je ukrasna biljka koja se u vrtovima najčešće sije zbog toga što tjera komarce. Od ricinusovih sjemenki može se napraviti ulje. Cijela biljka je otrovna (uključujući i sjemenke) i nikako se ne preporučuje konzumiranje. Konzumiranje može uzrokovati ozbiljne probleme, pa i smrt, ali sama biljka nije opasna “na dodir”. U vrtovima uglavnom služi kao dekorativna biljka, premda se od davnina koristi i zbog svojih ljekovitih svojstava. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste preko 2m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 20cm do 30cm. Ako je sijano gušće, biljke neće narasti do svoje pune veličine. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

ROTKVICA : Rotkvica se sije izravno u vrtnu gredicu, tj. nije preporučljivo sijanje u posude za presadnju. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Može sijati i ujesen (npr. u rujnu ili listopadu), za ranoproljetnu berbu. Sije se uglavnom u plitke redove u vrtnim gredicama na otvorenom. Razmak između sjemenki je minimalno 5cm, a ako se sije gušće rotkvice će biti manje ili ih treba prorjeđivati. Biljka naraste do 40-50cm u visinu. Kad “ode u sjeme” naraste do 1,5m ili više., širi grane i čaške sa sjemenkama. Ovisno o vremenu sijanja, rotkvica se bere od proljeća ili od sredine ljeta do jeseni. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – CIKORIJA PITOMA : Ova je biljka poznata i pod nazivom “katalonski radič”. Listovi su sočni, gorkasti i ukusni. Odlična je u aromatičnim salatama, može se pripremiti na lešo s krumpirom (umjesto blitve) ili u drugim jelima. Otporna je na bolesti, štetnike i nametnike. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 60cm visine, a jestivi listovi slični su listovima maslačka. Kad “ode u sjeme” središnja stabljika naraste i do 2m u visinu. Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 20cm do 30cm, a razmak između redova oko 0,5m. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – PFLUCKSALATA : Ova biljka razvija sočne svijetlozelene listove koji su “pod jezikom” negdje između salata puterice i kristalke. Blag okus i izdašnost ove salate priskrbljujemo u našim vrtovima već 15 godina. Biljka ne razvija glavice, već je to lisnata salata. Otporna je na bolesti i nametnike (osim, povremeno, puževa). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm visine. Kad “ode u sjeme” središnja stabljika naraste do 70cm u visinu. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10cm do 15cm, a razmak između redova oko 30cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – PITOMA KISELICA : Ova biljka razvija sočne, blago kisele zelene listove, a otporna je na biljne bolesti i nametnike. Blag okus i izdašnost ove salate priskrbljujemo u našim vrtovima već 15 godina. Biljka se uglavnom bujno razvija i daje hranu tokom cijele sezone. Odrezane listove lako i brzo nadoknađuje novima. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti tri do pet sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Kad “ode u sjeme” središnja stabljika naraste do 2m u visinu. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm, a razmak između redova oko 40cm. Nije osobita pogreška ako se sije gušće, jer su to izdržljive i snažne biljke kojima ne smeta blizina susjeda. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RADIČ CASTELFRANCO : Ova biljka razvija nešto tvrđe, ali sočne zelene listove prošarane smeđe-crvenim pjegama. Pri šetnji vrtom, pravi su užitak za promatranje! Biljka je otporna na bolesti i, kao kod većine radiča, štetnici je zaobilaze. Opori okus i izdašnost ove biljke daju poseban doživljaj miješanim salatama, a može vas hraniti i zimi i ljeti, ovisno o tome kad je sijete. Biljka se uglavnom bujno razvija i daje hranu tokom cijele sezone, a najplodnija je u vlažnijim i hladnijim razdobljima u godini. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Osim toga, poželjno ju je sijati potkraj jeseni (rujan, listopad), a kad prolistaju pokrivaju se vrtlarskim filcem (da ih ne oprlje mrazevi). Zimski uzgoj pod filcem ili u plasteniku može osigurati dnevno svježu salatu tokom cijele zime. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-35cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm visine. Kad “ode u sjeme” središnja stabljika naraste do 2m u visinu. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RADIČ CRVENI, VERONESE : Ova sorta lisnatog crvenog radiča ne razvija glavice. Ujesen i tijekom zime dobiva duboku tamnocrvenu boju, a u toplijim periodima crveni listovi dobivaju zelene nijanse. Kao i svaki radič, gorkast, opori okus i nešto tvrđi listovi, specifičnost su ove sorte. Želite li da bude manje gorak, češće ga zalijevajte. U organskom vrtu u kojem se tlo ne obrađuje svakog proljeća, korjenski sustav i dalje živi, pa crveni radič lako može postati trajnica u vašem vrtu, jer će se nadzemni dio svake sezone obnavljati iz korjena. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Osim toga, poželjno ju je sijati potkraj jeseni (rujan, listopad), a kad prolistaju pokrivaju se vrtlarskim filcem (da ih ne oprlje mrazevi). Zimski uzgoj pod filcem ili u plasteniku može osigurati dnevno svježu salatu tokom cijele zime. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-35cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm visine. Kad “ode u sjeme” središnja stabljika naraste do 1,5m u visinu. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RUKOLA DIVLJA : Aromatična i ukusna divlja rukola razvija se u bujnu biljku s mnoštvom tankih listova, nešto tanjih od listova standardnog kultivara Eruca Sativa koji se najčešće može naći u trgovinama. Biljka je vrlo izdržljiva, otporna čak i na plamenjaču te ostale bolesti ili štetnike (u doba katastrofalne plamenjače iz 2014. godine, divlja rukola se ponašala kao da se oko nje ne događa epidemija (vrijedi za sve sorte rukole iz naše ponude). Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti četiri do pet sitnih sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Kad “ode u sjeme”, grančice sa sjemenjem izduže se do 1m. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RUKOLA ERUCA SATIVA : Sočna i ukusna rukola – eruca sativa – standardna je rukola koja se prodaje u trgovinama. Kad se uzgaja u organskom vrtu, njezin okus i izdašnost jednostavno su superiorni bilo kojoj rukoli koja se može kupiti u trgovini. Razvija mnoštvo širokih listova koji se mogu brati tokom cijele sezone. Ova biljka potpuno prestaje s vegetacijom na kraju sezone, tj. ne može se iduće sezone obnoviti iz korjena, kao što je slučaj s divljom ili zimskom rukolom. Kad jednom počnete uzgajati ovu rukolu, dugo ćete pamtiti njezinu blago gorkastu aromu i okus. Otporna je na plamenjaču. U vrijeme najgore epidemije, ova biljka tek “tu i tamo” pokazuje znakove oboljenja. Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Osim toga, poželjno ju je sijati potkraj jeseni (rujan, listopad), a kad prolistaju pokrivaju se vrtlarskim filcem (da ih ne oprlje mrazevi). Zimski uzgoj pod filcem ili u plasteniku može osigurati dnevno rukolu tokom cijele zime. Ova biljka daje listove cijele godine, u tome je mogu prekinuti samo mrazevi (ako nije pokrivena filcem). U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti četiri do pet sitnih sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 70cm visine. Kad “ode u sjeme”, grančice sa sjemenjem izduže se do 1m. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presaživanje na otvoreno početkom travnja ili tijekom listopada. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RUKOLA ROCQUETTE SYLVETTE : Blago aromatična i ukusna sorta rocquette sylvette također se razvija u bujnu biljku s mnoštvom listova srednje širine (ne tako uske kao kod divlje ili zimske rukola, ali ni tako široke ako kod sorte eruca sativa). Listovi ponekad mogu dobiti “srebrnkast” odsjaj, ali to najviše ovisi o uvjetima u sezoni i o tome kako je pripremljeno tlo. Okus je vrlo blag, tj. nije tako aromatičan kao eruca sativa ili divlja rukola. Biljka je vrlo izdržljiva, otporna na plamenjaču te ostale bolesti ili štetnike (u doba katastrofalne plamenjače iz 2014. godine, ponašala se kao da se oko nje ne događa epidemija (vrijedi za sve sorte rukole iz naše ponude). Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti četiri do pet sitnih sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Kad “ode u sjeme”, grančice sa sjemenjem izduže se do 1m. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RUKOLA ROCQUETTE : Ova sorta rukole vrlo je slična sorti rocquette sylvette. Blago aromatična, ukusna sorta razvija se u bujnu biljku s mnoštvom listova srednje širine (ne tako uske kao kod divlje ili zimske rukola, ali ni tako široke ako kod sorte eruca sativa). Okus je vrlo blag, tj. nije tako aromatičan kao eruca sativa ili divlja rukola. Biljka je vrlo izdržljiva, otporna na plamenjaču te ostale bolesti ili štetnike (u doba katastrofalne plamenjače iz 2014. godine, ponašala se kao da se oko nje ne događa epidemija (vrijedi za sve sorte rukole iz naše ponude). Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti četiri do pet sitnih sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Kad “ode u sjeme”, grančice sa sjemenjem izduže se do 1m. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – RUKOLA ZIMSKA : To je aromatična sorta tankih listova. Gorkast okus finih svilenih listova možete dodavati salatama tijekom cijele godine, a osobito zimi, jer ova biljka je otporna i na snijeg. Zimi, kad zapada snijeg, sve što treba je da znate gdje se zimska rukola nalazi u vrtu, odšetati do nje s lopatom ili metlom, razgrnuti snijeg i ubrati svježe i sočne listove zimske rukole. Kad nema snijega, jednako je zelena, ali bujnija. Ne treba je pokrivati vrtlarskim filcem, kao neke druge vrste salate. Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja, ili u rujnu. Ipak, ova salata se može sijati u bilo koje doba godine (osim zime). U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti četiri do pet sitnih sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Kad “ode u sjeme”, grančice sa sjemenjem izduže se do 1m. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-ak cm, a razmak između redova 30-40cm. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SALATA – ZIMSKA RJAVKA : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kolovoz, rujan. Može se sijati u bilo koje doba godine, ali to je zimska sorta salata koja se najbolje “snalazi” u vlažnijem i hladnijem periodu godine. Biljka formira glavice zelenih listova s crvenkastim preljevima. Nijanse crvene boje ovise o sastavu i pripremi tla. Vrlo ukusna i “pouzdana” salata. U rupu duboku oko 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sitne sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 20-25cm, a razmak između redova takoćer 20-30m. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 95% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SUNCOKRET VISOKI : Siju se plitko u zemlju (u rupu duboku oko 1cm do 2 cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu je dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke, a kad sjeme nikne i biljke narastu do visine od 20-ak cm, škarama se odrežu slabije stabljike (na razini s tlom) i ostavi jedna – najbolje razvijena stabljika (ako to ne napravite, biljke će rasti nagnuto (u stranu) i neće razviti debele i snažne stabljike koje su tako karakteristične za ovu sortu. Visoki suncokret naraste do 3m u visinu, ili više. U vrtovima se sije uglavnom zbog vrtlarske legende da “u svakom vrtu mora biti barem jedan suncokret”. Ova sorta razvija jedan veliki cvijet na vrhu, promjera 30-40cm, a ispod nje razvija desetak manjih cvjetova (cca 10-15cm u promjeru). Želite li što veći gornji cvijet, škarama će te odrezati većinu ili sve donje cvjetove. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 40-50cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 3m ili više. Preporučuje se sijanje na otvoreno, a u posude za presadnju – samo ako ne možete drukčije. Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TIKVICA MUŠKATNA : Siju se plitko u zemlju (oko 2cm dubine). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, jer se biljka širi na sve strane. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

TIMIJAN PITOMI : Siju se plitko u zemlju (oko 0,3 do najviše 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke, ali ćete u malom “prstohvatu” vjerojatno posijati nekoliko desetaka sjemenki (što vas ne treba brinuti, niti je potrebno pincetom razdvajati tako sitne sjemenke). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-15cm, jer je timijan niska i mala biljka (kad su uvjeti maksimalno dobri naraste najviše do 20-30cm u visinu). Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TOMATILLO : Tomatillo, drugi nazivi su “meksička rajčica” ili “ljubičasta rajčica, biljka je iz roda mjehurica, koji pripada biljkama pomoćnicama (Solanaceae). Naziv “meksička rajčica” dobila je zbog toga što se u Meksiku od nje spravljaju čuveni meksički umaci. Inače, to nije biljka koja daje rajčice, već su plodovi više nalik andskoj jagodi ili physalisu, a nalaze se u ovojnici (mjehuru). Kad plod naraste i dozori, to se vidi po raspuknutoj ovojnici u kojoj se nalazi. Plodovi mogu biti ljubičasti ili žuti, promjera od 3cm do 8cm. Ne konzumiraju se sirovi, već se uglavnom koriste za ukuhavanje umaka ili meksičkih salsi, pri čemu se uglavnom miješaju s rajčicama (ali se mogu ukuhavati i samo tomatillo plodovi). Mijenjaju okus i postaju izrazito slatki i ukusni nakon termičke obrade (npr na roštilju ili u pećnici), i tada je iznenađujuće odličan. Osim toga, od tomatilla se može ukuhavati pekmez (sam, ili pomiješan s narančama). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-60cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Ovisno o uvjetima, biljka naraste od 1,5m do 2m u visinu, potreban je kolac za povezivanje. Klijavost sjemena je oko 100%.

VRIJESAK : Vrijesak se u kuhinji može koristiti umjesto origana, što je čak i poželjno jer nema tako izrazit utjecaj na ljudski metabolizam kao origano. Mi ga koristimo na taj način više od 10 godina, a origano smo prestali kupovati. Siju se plitko u zemlju (oko 0,3 do najviše 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke, ali ćete u malom “prstohvatu” vjerojatno posijati nekoliko desetaka sjemenki (što vas ne treba brinuti, niti je potrebno pincetom razdvajati tako sitne sjemenke). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 15-20cm, jer vrijesak naraste do 40cm u visinu, a podnosi gušći sklop (tj. kad se biljke siju blizu jednu do druge). Klijavost sjemena je 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

VRTNA GRBICA : To je aromatična biljka koja se koristi kao dodatak salatama, karakterističnog je mirisa koji potsjeća na paljevinu. Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja, ili u rujnu. Ipak, ova salata se može sijati u bilo koje doba godine (osim zime). U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-15cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 3-5cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.
CVIJEĆE I SLIČNO

AFRIČKA IVANČICA : To je vrlo lijepa cvjetnica koja razvija narančaste ili žute cvjetove. Neki je zovu i afrička tratinčica. Biljka se razvija u mali grm promjera do 50cm i isto toliko u visinu. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

ANÐEOSKE TRUBE : Ova biljka poznata je pod nazivima datura, tatula, smrdljika ili kužnjak. U vrtovima se uzgaja zbog lijepih cvjetova, biljka je ljekovita, ali i otrovna. Dobar opis ove biljke može se naći na linku http://hr.wikipedia.org/wiki/Tatula. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

ASTILBA : Astilba iz naše ponude je samonikla biljka koja razvija bijele i zagasito bijele cvjetne grane. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 10-30%. Samonikle biljke mogu biti tvrdoglave i često traže upravo onakve uvjete u kakvima bi sjeme isklijalo u prirodi. Osim toga, sjeme samoniklih biljaka može odlučiti i “pauzirati” jednu sezonu, pa isklijati tek iduće. Zbog toga se pri sijanju na otvorenom preporučuje označivanje mjesta sijanja kolčićem.

ASTRE : Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

ASTRE VISOKE LJUBICASTE STARINSKE : Ova biljka poznata je iz vrtova “naših baka”. Stvara bokore lijepih, čupavih, blijedoljubičastih cvjetova, a cvjeta od početka do kraja sezone. U vrtu, to je često jedna od poslijednjih cvjetnica koje uvenu i prestanu s vegetacijom, dajući na taj način pčelama kasnu ispašu. Želite li da se pčele osiguraju za zimu, ova će biljka cvjetati dugo u hladno jesensko vrijeme. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-ak cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30-50cm, a razmak između redova 50cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

BOCCA CAVAL : Ova biljka poznata je iz mnogih starinskih vrtova, neki pasionirani vrtlari starije generacije vole ovu biljku u svojim vrtovuma. Biljka se povremeno može pronaći samonikla u prirodi ili na mjestima gdje su nekad bili vrtovi. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

BORAŽINA : Boražina, borač, poreč samo su neka imena ove ljekovite i jestive biljke (borago officinalis). Pčele ju također jako vole, jer kroz cijelu sezonu razvija nove cvjetove nježno-plave do blagoljubičaste boje. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Boražina je vrlo otporna biljka, a može postati i trajnica u vašem vrtu, ako korjenje bilje ostane netaknuto obradom (štihanjem, frezanjem). Iz sjemenki koje tijekom sezone padnu na tlo iduće se godine može razviti pravi mali čumarak boražine. Cvjetovi se mogu dodavati salatama, a cijela biljka Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

BRŠLJAN RUSSIAN VINES : Ova biljka penjačica voli ukrašavati zidove. Jedan od najljepših primjeraka ove biljke nalazi se na zidovima zagrebačkog Mirogoja. To je biljka penjačica koja razvija prepoznatljive crvene listove i vrlo je dekorativna. Svakako je dobar izbor ako se vrtu ili okućnici želi dodati “rustikalni štih”. Siju se plitko u zemlju (do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka će se u povoljnim početi penjati uz potporanj (zid, pergolu i sl.) te za neko vrijeme formirati “zeleni zid”.. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

CAREVIĆ : Ova je biljka poznata po tome što odbija krtice i voluharice. Iz našeg iskustva, ona to svakako radi u svojoj blizini. Biljka naraste u povoljnim uvjetima do 1,5m u visinu, lijepe je svijetlozelene boje. Siju se plitko u zemlju (do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka će se u povoljnim početi penjati uz potporanj (zid, pergolu i sl.) te za neko vrijeme formirati “zeleni zid”.. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

CINIJA : Cinija je lijep ukrasni cvijet različitih boja i visina. Cvate cijele sezone, često se reže kao ukrasno bilje za vaze, gdje dugo traje. Boje su tamnocrvena, narančasta, žuta, ružičasta i vrlo rijetko bijela. Privlače pčele i ostale polinatore, a nekad su bile ukras u vrtovima naših baka. Biljka ne oboljeva ni od čeka, tj. vrlo je otporna. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

CINIJA MEKSIČKA : Cvjetovi su sličnog oblika kao i vrtne cinije, cvate narančasto i žuto, s višebojnim laticama. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

CLEOMA : Četvrta sestra u sadnji kukuruza, bundeve i graha. Privlači polinatore, visoka do 1m, koji put i preko. Cvvjetovi su u zvjezdastim cvatovima, bijele do ružičaste boje. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

COLUMBINA : Columbina ili pakujac je trajnica. Pripada cvjetnicama koje su se nekad sijale u vrtovima naših baka. Razvija lijepe cvjetove koji su donekle nalik golubovima (odatle dolazi i ime – columbina). Boje su uglavnom tamnoplave ili plave, a ponekad ružičaste ili bijele. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

COSMOS : Cosmos je jedan od omiljenih cvjetova u mnogim vrtovima. To je vrlo otporna biljka koja može u povoljnim uvjetima narasti i do 2m u visinu. Razvija vrlo lijepe raznobojne cvijetove, a to radi cijele sezone. Pripada među cvjetnice koje cvatu duboko ujesen i početak zime (slično kao i cinije ili starinske ljubičaste astre). Vrlo dobro se razvijaju u vlažnijoj i hladnijoj jesenskoj klimi, pa je pčele koriste za kasnu jesensku ispašu. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

COSMOS TAMNI : tamni cosmos je naša višegodišnja selekcija sjemena samo s onih biljaka koje su cvjetale tamnocrvenim, baršunastim cvjetovima. To je ista vrsta kao i standardni cosmos, samo što smo odvajali sjeme kako je opisano. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

CVIJEĆE ROZA VRTNO : Ovoj vrsti ne znamo ime, ali smo je počeli uzgajati po preporuci, i jer nam se sviđa. to je relativno niska biljka koja naraste do 50cm u visimu, a pčele je jako vole. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

DIVIZMA : Divizma je ljekovita biljka, neobična i lijepa. Kad sjeme proklija, biljka pri zemlji najprije razvija široku lisnu rozetu i tako zauzima prostor. Nakon toga formira središnju stabljiku na kojoj se počinju formirati žuti cvjetovi. Kako biljka naraste i preko 2m uvis (u njoj povoljnim uvjetima), u jednom trenutku u vašem vrtu ona se pretvara u žuti cvjetni stub koji obožavaju pčele i ostali insekti oprašivači. to je dvogodišnja biljka, što uglavnom znači da cvjeta tek druge godine, ali to ne mora biti slučaj i u vašem vrtu. U povoljnijim uvjetima, kad je sjeme zasijano ujesen, biljka može odlučiti i procvasti već idućeg proljeća. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti mali “prstohvat” sjemenki, jer je sjeme vrlo sitno i ne može se lako sijati 2-3 sjemenke jer za to treba pinceta i povećalo. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena oko 50cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između “prstohvatova” sjemenki može biti oko 50cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Samonikle biljke mogu biti tvrdoglave i često traže upravo onakve uvjete u kakvima bi sjeme isklijalo u prirodi. Osim toga, sjeme samoniklih biljaka može odlučiti i “pauzirati” jednu sezonu, pa isklijati tek iduće. Zbog toga se pri sijanju na otvorenom preporučuje označivanje mjesta sijanja kolčićem. To se ne mora odnositi i na divizmu, koja u prirodi traži najteže moguće uvjete, pa raste na nabacanim hrpama kamenja, na vrlo suhim, vrućim i osunčanim mjestima, na hrpama nabacane zemlje, uz ceste i putove. Ako joj date previše dobre uvjete, može se dogoditi da se biljka ne razvije do pune visine. Preporučuje se sijanje u nepognojenu gredicu ili negdje pored vrta.

DRAGOLJUB : Dragoljub je čest i voljen vrtni cvijet. Mnogi vrtlari znaju da je dragoljub ujedno i začinska, aromatična biljka čiji se cvjetovi i listovi mogu dodati salatama, ili kao ukras ili zbog toga što su ljekoviti. U slučaju grlobolje ili prehlade, vrtlar može otšetati do dragoljuba, ubrati list ili dva i prožvakati, na taj način ublažiti nelagodu (dragoljub sadrži prirodne antibiotike). Dragoljub voli topla i sunčana mjesta u vrtu, ali mu prejako sunce može smetati i usporavati razvoj sočnih listova i cvjetova. Može uspijevati i u polusjeni.Dragoljub voli mnogo vode i bogato tlo, pa ga ljeti valja često zalijevati. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Neke sjemenke su veće, neke manje, što je čest slučaj sa sjemenom koje je sušeno na suncu. manje sjemenke su jednako klijave kao i velike.

ECHINACEA : Ljekovita biljka vrlo cijenjenja u fitoterapiji. U našoj ponudi je echinacea purpurea. To je biljka koja razvija cvijet tek druge godine nakon sijanja. Prve sezone, iz isklijalog sjemena razvijaju se prepoznatljivi prizemni listovi, korjen biljke dobro prezimljuje, i iz njega druge sezone izrastaju stabljike s cvjetovima. Vrtlar početnik može poželjeti i označiti mjesta gdje je posijana echincea, jer se lako može zamijeniti s korovom i opljeviti. Sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

FACELIJA : To je medonosna biljka koju pčele obožavaju. U rano proljeće, kad facelija procvate, oko nje danima zuje rojevi pčela. Biljka naraste do 60-70cm, u povoljnim uvjetima, a razvija plave cvjetove. Mnogi pčelari namjerno zasijavaju faceliju u blizini košnica. Facelija je iznimno korisna u vrtovima ili šire, jer je poznata po tome što oko svog korjenskog sustava veže dušik (leguminoza je, djeluje slično kao i druge mahunarke). Zbog toga je pogodna za prirodan način gnojenja tla, pa se koristi za obogaćivanje tla kroz tzv. zelenu gnojidbu i slično. Korjenski sustav prodire relativno duboko u zemlju (do 1m dubine), bogat je i razgranat, što pogoduje boljem prirodnom reguliranju toka vode (prodiranje kroz pore i pukotine u dublje slojeve ili kapilarno prema gore), a kad biljka odumre, korjenska biomasa na dubini do 1m razgrađuje se i obogaćuje tlo. Zbog svega navedenog, facelija je pravi “radnik” među biljkama, jer za vrtlara gnoji tlo dušikom, rahli ga i obogaćuje.Sitne sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm ili gušći. Kad se facelija sije gusto, treba voditi računa o tome da će se razviti u bujan zeleni sklop, pa ostale redove povrtnica valja odmaknuti od facelije na udaljenost od 40-50cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

GAZANIJA To je vrlo lijepa cvjetnica, popularna u poslijednje vrijeme. Razvija se u biljku visoku do 50-60cm, a razvija vrlo lijepe i atraktivne cvjetove crvenih, žutih i narančastih nijansi. Voli mnogo sunca, pa se sija na osunčana mjesta. Ne podnosi niske temperature, ali je vrtlar na kraju sezone može odlučiti i presaditi gazaniju u nešto veću posudu, da prezimi u plasteniku ili u zatvorenoj prostoriji. Gazanija će se iduće sezone u snažniju i veću biljku, a cvjetovi će dobiti drugi red latica.Lagane sjemenke slične sjemenakama maslačka siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do četiri sjemenke. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Ne valja sijati gušće, jer gazanija razvija prizemnu rozetu zelenih listova (promjera 30-ak cm). Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

GERANIJ : Geranij se uspješno razmnaža reznicama, a može i sjemenom (premda je to nešto neizvjesniji postupak). Geranij je mirnisni cvjetni grm vrlo snažnog i lijepog mirisa (zbog velikog postotka eteričnog ulja u listovima i biljci). Poznato je eterično ulje od geranija, u vrtu cvjetni grm geranija može razveseliti vrtlara svaki put kad se “očeše” o njega. Od listova se može raditi potpouri ili eterično ulje. Lagane sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Klijavost sjemena nismo utvrdili, ali je vjerojatno malena, tj. slično kao i s drugim biljkama koje se uspješnije razmnažaju reznicama.

HERMELICA : Biljka je poznata i po nazivu žednjak (sedum hermelica), dekorativna je i ljekovita.Sitne sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i u plitke rovove ili redove, razmak između sjemenki može biti od 30-40cm, kako bi biljke imale dovoljno prostora kad su u punoj vegetaciji. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

HIBISCUS VRTNI : Sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju pri čemu valja voditi računa o tome da je vrtni hibiscus grmolika biljka koja može narasti do 5m u visinu. Obično se sije/sadi kao ukrasna biljka u vrtovima ili okućnicama. Raste relativno brzo, dekorativna je. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

IVANČICA : “Starinska” ivančica, obična i predivna u svojoj jednostavnosti. Odlično privlači pčele i ostale kukce oprašivače. Nezahtjevna je, ne traži puno vode (osobito ako se sije rano u sezoni), a predivan je ukras u vrtu. Sjemenkie se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati kao što se sije pšenica, a zatim grabljama blago pograbljati i donekle ukopati sjemenke (ili nakon sijanja dodati vrlo tanak sloj nove zemlje). Može se sijati i u redove i plitke rovove (do 2cm dubine), a “prstohvati” sjemenki mogu se polagati na 5-6cm udaljenosti. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

IVANJSKO CVIJEĆE : Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je “prstohvat” sjemenki (jer su presitne da bi se mogle razdvojiti bez upotrebe povećala i pincete). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati kao što se sije pšenica, a zatim grabljama blago pograbljati i donekle ukopati sjemenke (ili nakon sijanja dodati vrlo tanak sloj nove zemlje). Može se sijati i u redove i plitke rovove (do 2cm dubine), a “prstohvati” sjemenki mogu se polagati na 5-6cm udaljenosti. Ivanjsko cvijeće obično se ne sije u vrtovima i uglavnom raste na livadama, pa pri sijanju ili presađivanju treba odabrati mjesto koje najbolje preslikava prirodni okoliš ove biljke (relativno suha livadna “klima”, tlo ne mora biti bogato ili dobro pognojeno). Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

KADULJA LIVADSKA : Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati kao što se sije pšenica, a zatim grabljama blago pograbljati i donekle ukopati sjemenke (ili nakon sijanja dodati vrlo tanak sloj nove zemlje). Može se sijati i u redove i plitke rovove (do 2cm dubine), a “prstohvati” sjemenki mogu se polagati na 5-6cm udaljenosti. Livadska kadulja obično se ne sije u vrtovima i uglavnom raste na suhim livadama, pa pri sijanju ili presađivanju treba odabrati mjesto koje najbolje preslikava prirodni okoliš ove biljke (relativno suha livadna “klima”, tlo ne mora biti bogato ili dobro pognojeno). Livadska kadulja sadrži nešto eteričnih ulja, ali je latinski naziv ove kadulje “salvia pratensis”, tj. to nije stadardna kadulja koja se inače uzgaja (salvia officinalis). Od cvjetova se može spravljati čaj ili ih upotrijebiti “za grgljanje”, a osim toga mogu se dodati u ocat (aromatiziranje octa). Salvia je od davnina poznata kao biljka “spasiteljica”. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

KLINČEK : Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Klinček pripada biljkama koje se bolje razmnažaju tzv. “dijeljenjem korjena”, a nešto slabije sjemenom. Ipak, za vrtlare koji se žele okušati u uzgoju klinčeka iz sjemena, imamo ga u našoj ponudi. Inače, ova vrsta klinčeka razvija roza cvijetove, opojnog i snažnog mirisa, to je ona sorta koja je poznata iz vrtova naših baka. Klijavost sjemena je oko 50-80%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

LUNARIA BIENNIS – SVILENO LIŠĆE : Lunaria je također jedna od onih biljaka koje su naše bake i prabake uzgajale u svojim vrtovima i cvjetnjacima. Ova je biljka specifična po tome što sjemenje razvija u listovima! Kad je biljka na zalasku vegetativnog perioda, zeleni list se suši i pretvara u svilenkastu i sedefastu površinu koja čuva listove. U tom je periodu prepoznatljiva na daljinu. To je vrlo lijepa i dekorativna cvjetnica. Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

MAK DIVLJI CRVENI : Sjemenke izgledaju kao sitna smeđa prašina. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,3cm) ili se samo posiju po površini zemlje i tako ostave (bez pokrivanja zemljom). Divlji crveni mak raste tamo gdje su mu uvjeti povoljni, a to su najčešće suhe livade, nasipi uz ceste i sl., gdje je vrlo malo vode i vrlo mnogo sunca, pa se zemlja dovoljno zagrije do prve polovice proljeća. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka siječnja pa najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine ili uopće neće isklijati). U brazdicu duboku do 0,3cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (samo zbog poticanja klijanja). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju, slično kao što se siju žitarice – posijte sjeme na pripremljenu gredicu i – to je to. Može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,3cm), mali prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%, ali ona najviše ovisi o tome je li mak posijan u pravo vrijeme i u okolišu koji je sličan onom u kojem raste u prirodi. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

MAK KALIFORNIJSKI : Kalifornijski mak je trajnica koja cvate predivnim i elegantnim narančastim cvjetovima. Cvate cijele sezone i privlači insekte oprašivače. Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-50cm, jer se kalifornijski mak razvija u niski i nešto širi grm (visok do 1m, širok do 1m u promjeru). Prve sezone, ova biljka nije tako raskošna kao svih idućih sezona. Vrlo dobro “hvata” prvi povoljni trenutak za snažan rast. Osobito voli ranoproljetna i jesenska vlažna razdoblja, što pokazuje bujnim rastom i mnoštvom cvjetova. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

MAK VRTNI : Vrtni mak je biljka visoka do 1m (u optimalnim uvjetima) koja cvate raznobojnim prekrasnim cvjetovima (roza, sve nijanse crvene boje). Vrlo je atraktivna i lijepa. U nepovoljnim uvjetima ne razvija se do pune visine. Za razliku od divljeg maka, voli dobro pripremljenu zemlju. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti mali “prstohvat” sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), prstohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm, jer se vrtni mak razvija u niski grm (visok do 80cm). Kao i kalifornijski mak, osobito voli ranoproljetna i jesenska vlažna razdoblja, što pokazuje bujnim rastom i mnoštvom cvjetova. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

NEVEN : Neven je ljekovita biljka, nezaobilazna u svakom organskom ili permakulturnom vrtu. Izvrsno kondicionira tlo, dobar je susjed gotovo svim povrtnicama. Mladi cvjetovi su jestivi, mogu se dodavati u salate. Od osušenih cvjetova spravlja se poznata nevenova mast za njegu kože (nanosi se u vrlo tankom sloju). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

NOĆNA FRAJLA : Za razliku od ostalih noćuraka i biljaka sličnog naziva, navodimo latinski naziv ove biljke iz ponude – mirabilis jalapa. Cvjetnica koja naraste do 1m u visinu, a ljubičaste (ili ponekad bijele) cvjetove otvara kasno popodne i kroz noć (oprašuju je noćni kukci). Podrijetlom je iz Južne Amerike (Peru). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 1-2 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm, jer se noćna frajla razvija u niski grm (visok do 1m, širok otprilike 80cm). Cvate cijele sezone, od proljeća do kasne jeseni. Klijavost sjemena je oko 100%.

NOĆURAK : ili žuti noćurak. Za razliku od ostalih noćuraka i biljaka sličnog naziva, navodimo latinski naziv ove biljke iz ponude – oenothera biennis. Cvate žutim cvjetovima koje otvara noću (oprašuju je noćni kukci). Tokom dana cvjetovi se zatvaraju, latice opuštaju kao da se cvijet počeo sušiti. Navečer “oživljava” i ponovno se otvara. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m, ljekovita je i jestiva. Poznato je ulje od žutog noćurka. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Cvate cijele sezone, od proljeća do kasne jeseni. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PERUANSKA JABUKA : Ova biljka vrlo učinkovito odbija neke kukce (mušice, u Engleskom je poznata po nazovu “shoo-fly plant”, a latinski naziv je nycandra physaloides). Dekorativna, ali otrovna biljka podrijetlom iz Južne Amerike (Peru). Sije se u vrtovima uglavnom zbog toga što odbija dosadne “zemne” mušice i neke druge insekte. Poželjno je sijati na južnoj strani vrta. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-5 sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-5 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Cvate cijele sezone lijepim blijedoplavim do svijetloljubičastim cvjetovima, od proljeća do kasne jeseni. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

PERUNIKA BIJELA MIRIŠLJAVA : Predivan miris bijelih perunika širi se vrtom od sredine svibnja, dalje. Bijela perunika (iris florentina) najčešće se razmnaža gomoljastim zadebljanjima korjena ili dijeljenjem korjena, a uzgoj iz sjemena može ponekad biti nešto zahtjevniji i dulji. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Cvate do sredine ljeta lijepim, raskošnim bijelim cvjetovima. Biljka naraste do 80cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 20% – 40%.

PERUNIKA TAMNOPLAVA : Tamnoplava perunika (iris sibirica) najčešće se razmnaža gomoljastim zadebljanjima korjena ili dijeljenjem korjena, a uzgoj iz sjemena može ponekad biti nešto zahtjevniji i dulji. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Cvate do sredine ljeta lijepim, raskošnim tamnoplavim (tamnoljubičastim) cvjetovima. Biljka naraste do 60cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 20% – 40%.

PERUNIKE MIJEŠANE, RAZNIH BOJA U ovoj mješavini sjemena nalaze se ćute, bijele, plave i tamnoplave, crvenkasto-roza perunike. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Cvate do sredine ljeta lijepim, raskošnim tamnoplavim (tamnoljubičastim) cvjetovima. Biljka naraste do 60cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 20% – 40%.

PRKOS : Jednogodišnja patuljasta cvijetnica. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,3cm dovoljno je staviti prstohvatić sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,3cm), najviše 4-5 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Cvate cijele sezone, malenim raznobojni cvjetovima. Biljka naraste do 30cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

RAZLIČAK DIVLJI : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-4 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Cvate cijele sezone lijepim roza-ljubičastim cvjetovima. Biljka naraste do 1m u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

RAZLIČAK VRTNI : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-4 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Cvate cijele sezone lijepim ružičastim cvjetovima. Biljka naraste do 50-60cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

RUTA : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Cvate žutim cvjetovima od sredine lipnja do kraja sezone. Ova ljekovita biljka naraste do 50-60cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

RUŽMARIN : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 7-10 sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 7-10 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Ružmarin se bolje razmnaža reznicama, a uzgoj iz sjemena ponekad može biti zahtjevan. Klijavost sjemena je oko 30% do 50%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SLAK PLAVI VRTNI : Plavi vrtni slak je ukrasna biljka penjačica kojoj treba potporanj (zid, mreža, kolac). U povoljnim uvjetima može narasti i do 5m u visinu (duljinu), a cvate prekrasnim dubokonebeskoplavim cvjetovima. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 1-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Klijavost sjemena je oko 100%.

SLAK RAZNOBOJNI : Vrtni slak koji cvate raznobojnim cvjetovima (bijeli, roza, plavim i sl). ukrasna je biljka penjačica kojoj treba potporanj (zid, mreža, kolac). U povoljnim uvjetima može narasti i do 5m u visinu (duljinu). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 1-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Klijavost sjemena je oko 100%.

SLAMNATI ŠEŠIRI : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SLJEZ STARA SORTA : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

SLJEZ VISOKI CRVENI : Visoki crveni sljez, drugi nazivi “štokroza”, “trandavilje”. Ljekovit i jestiv, cvijet poznat iz vrtova naših baka. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SLJEZ VISOKI MIJEŠANI : Visoki sljez raznobojnih cvjetova, drugi nazivi “štokroza”, “trandavilje”. Ljekovit i jestiv, cvijet poznat iz vrtova naših baka. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SLJEZ VISOKI ROZA : Visoki sljez koji cvate cvjetovima roza boje, drugi nazivi “štokroza”, “trandavilje”. Ljekovit i jestiv, cvijet poznat iz vrtova naših baka. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SUKULENTE : Biljke koje sprema vodu u svojim listovima i stabljici, ljekovita i dekorativna. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

SUNCOKRET MEKSIČKI : Ova dekorativna biljka rijetka je u vrtovima našeg podneblja. Raste u visinu do 2m, a stvara cvjetove slične cvjetovima cinije. Nije za konzumaciju, jer ne stvara sjemenke bogate uljem kao standardni suncokret. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TAGETIS NISKI DUPLI NARANČASTI : Tagetis ili kadifica, ova vrsta stvara narančaste cvjetove s dvostrukim redom latica. Biljka naraste do 50cm. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TAGETIS NARANČASTI, STANDARDNI : Tagetis ili kadifica, ova vrsta stvara crvene, žute, narančaste ili raznobojne cvjetove s više redova latica. Biljka naraste do 60-ak cm u visinu. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TAGETIS STARA SORTA : Tagetis ili kadifica, ova niska vrsta stvara žute ili narančaste cvjetove s jednim redom latica. Izgleda stvarno “starinski” i lijepo, kao nekad u vrtovima naših baka. Biljka naraste do 30-ak cm u visinu. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TAGETIS VISOKI NARANČASTI : Ova visoka sorta tagetisa (kadifice) stvara nešto veće narančaste cvjetove s više redova latica. Kao i druge kadifice, često se sije i u funkciji odbijanja nekih nametnika. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TAGETIS VISOKI ŽUTI : Ova visoka sorta tagetisa (kadifice) stvara nešto veće žute cvjetove s više redova latica, slično kao i narančasta varijanta. Kao i druge kadifice, često se sije i u funkciji odbijanja nekih nametnika. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TAGETIS ŽARKOŽUTI NISKI : Tagetis ili kadifica, ova niska sorta kadifice cvjetove žarkožute boje s više redova latica. Biljka naraste do 40-ak cm u visinu. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

TECOMA : Tecoma ili “narančaste trubice” je grmolika trajnica koja se može razviti u nisko stablo. Nekad je bila mnogo više rasprostranjena i vrtlari su je sadili zbog njenih lijepih cvjetova i brzog rasta (hladovina oko sjenice, kompostišta i sl.). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%.

TEOFRASTOVA LIPICA : Ovu je otpornu biljku najbolje sijati na otvoreno, na odvojeno mjesto. Premda je korisna, jestiva i ljekovita, ljudi je obično smatraju korovom uglavnom zbog njezinog invazivnog širenja u poljima. Naraste do 1,5-2m u visinu, kao razgranati grm. U nekim svjetskim kuhinjama koristi se list, može se pržiti, kuhati dodavati raznim jelima (npr. omlet). Sjeme je također jestivo, a za jelo se koristi u Kini. Kad su u pitanju nestandardne biljke koje netko poželi uvesti u svoju prehranu, obično preporučujemo da se dobro upoznate s karakteristikama te biljke. U vrtovima ne treba zabrinjavati njezina invazivnost.Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). S obzirom na to da je sjeme ove biljke vrlo otporno i klijavo desetljećima, preporučuje se sijanje na otvorenom (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 100%.

TURSKI KLINČEK : Turski klinček je u nekim ranijim vremenima bio mnogo češći ukras vrtova i cvjetnjaka. Stvara tamnocrvene, grimizne cvjetove, a u dobrim uvjetima biljka pri vrhu formira bukete cvjetova. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

VRATIĆ : Vratić je ljekovita biljka vrlo snažnog mirisa koji potsjeća na kamilicu, a stvara grmove cvjetova nalik malim žutim gumbima. U malim količinama može se koristiti kao začin, a u većim kao prirodni pesticid. Može se upotrijebiti kao sredstvo protiv ugriza komaraca (i ostalih insekata), kao što se to nekad radilo. Neki je smatraju korovom, ali je ljekovitost ove biljke poznata od davnina. Valja samo paziti na količine, jer je u većim dozama otrovna. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 6-10 sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 6-10 sjemenki po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine do 2cm) u vrtnim gredicama. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

VUČJAK, LUPIN : Ukras mnogih vrtova. Trajnica koja se, osim uljepšavanja vrtova, često koristi za obogaćivanje tla dušikom. Vučjak je poznat po tome što vrlo dobro uzima dušik iz atmosfere i veže ga u svom korjenskom sustavu. Obogaživanje tla dušikom na prirodan način važno je u organskom uzgoju, pa neki vrtlari siju ovu biljku u polikulturne gredice s tom namjerom. Biljka obično cvate tek druge sezone (valja paziti da se ne popljevi, no u prepoznavanju pomažu svijetlozeleni listovi), s godinama se od male biljke pretvara u snažnu biljku s velikim uspravnim cvjetovima. Medonosna je, pčele je redovito obilaze. Cvate cijele sezone i razvija nove cvjetove na vrhu stabljike. Ipak, često ne preživi prve mrazove i hladne jesenske dane kao npr. cosmos ili starinske visoke astre. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Ne preporučuje se sijanje u posude i presadnja, jer ta biljka (kao i okra) teže ili nikako ne podnosi presadnju. Na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm) sije se najviše 1 sjemenka po gnijezdu. U vrtnim gredicama preporučeni razmak između gnijezda je 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

ZEČEKI (BOCCA CAVAL) : To je starinska cvjetnica iz vrtova naših baka. I danas se povremeno može pronaći u vrtovima pasioniranih vrtlara. Bocca caval cvate od početka do kraja sezone. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti.

ZVONČIĆI VISOKI, LJUBIČASTI : Ova cvjetnica je vrlo lijep ukras u svakom vrtu. Ljubičasti do plavoljubičasti cvjetovi privlače kukce oprašivače. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 5-10 cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

ANÐELIKA : Anđelika je ljekovita biljka iz koje se izdvaja eterično ulje. Naraste od 1m do 2m u visinu, razgranata je, a pri vrhovima grana stvare karakteristične bijele cvjetne rozete. Cvate od sredine proljeća do sredine ljeta. Može se kuhati čaj od listova, jer biljka ima mnoga ljekovita svojstva, jedno od njih je i blagotvoran utjecaj na probavu. Korjen je također ljekovit, a kako je ljekovitost biljke poznata od davnina, postoje mnogi recepti, pripravci ili tinkture koje se mogu spravljati od nje. Blanširani listovi mogu se koristiti u kuhinji umjesto špinata, premda i dalje zadržavaju prepoznatljiv gorkast okus. Klijavost sjemena anđelike je vrlo mala i brzo opada kroz godine, pa je zbog toga u ovoj vrećici tako velik broj sjemenki. Sjeme je uzeto sa samoniklih biljaka u prirodi, kao i za mnoge druge samonikle biljke, i za anđeliku vrijedi da je pri sijanju potrebno što bolje preslikati prirodne uvjete u kojima ta biljka samoniklo raste. Zbog toga se ne preporučuje sijanje u posude za presadnju. Anđelika često raste na mjestima uz potoke ili na otvorenim poljima gdje su podzemne vode vrlo blizu površini. Voli zbijena i prirodno obogaćena tla u dolinama rijeka i potoka. Sijanje na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 7-10 sjemenki po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 50-60 cm. Osim toga, preporučuje se sijanje na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za anđeliku, u kutu vrta ili u posebnu vrtnu gredicu. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone. Sjeme samoniklih biljaka često je klijavo desetljećima, ali čeka pravi trenutak ili prave uvjete u kojima inače raste u prirodi. Ne treba iznenaditi ako vrtlar posije sjeme samonikle biljke, zaboravi na nju jer nije “izašla”, a zatim biljka izraste nakon dvije-tri godine. Klijavost sjemena je oko 5%-15%.

BADELJ : Badelj ili sikavica je ljekovita biljka vrlo slična čičku. Mnogi i zamjenjuju te dvije biljke, ali ako želite biljku za detoks jetre, svakako ćete se potruditi i za pripravke uzeti – badelj. Mnogi su recepti, a od biljke se uzima korjen, list, cvijet ili sjemenke, ovisno o namjeni. Biljka najprije razvija bodljikavu prizemnu rozetu iz koje zatim izrasta središnja stabljika koja može narasti i preko 2m u visinu, te se razviti oko 1m u promjeru oko stabljike. Mnogi vrtlari je smatraju korovom, kad raste u vrtu, ali je beru na livadama, poljima i uz puteve. Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvoreno, u rupe duboke do 0,5cm, najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Može se sijati u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 50-60 cm, sijanje u redove nije preporučljivo, osim ako ne želite uzgajati veći broj biljaka. Preporučuje se sijanje na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za badelj, u kutu vrta ili u posebnu vrtnu gredicu. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone, ali to nije slučaj s badeljem. Klijavost sjemena je oko 80%-100.

BAGREM : Bagrem (robinia pseudoacacia) je bjelogorično stablo iz porodice mahunarki (sjeme razvija u mahunama) i nije isto što i akacija Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvoreno, u rupe duboke do 1cm, najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Preporučuje se sijanje u tlo vrlo siromašno dušikom (npr. neobrađeni dio tla s kojeg je tek maknuto samoniklo bilje, ili obrađena i nepognojena gredica, ili dio vrta za koji se zna da je u njemu tlo vrlo siromašno, čak neplodno). Poželjno je označiti mjesto sijanja kolčićem i sl. Vrtlar može odabrati mjesto na kojem će bagrem rasti, ili se može sijati u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, a zatim presađivati mladice bagrema (npr. u vjetrobran, uz rub vrta ili gdje je potrebno). Ponekad se dogodi da je neko tlo vrlo siromašno, a ako vrtlar ima vremena i volje, može posijati bagrem da za njega kondicionira tlo. Može se sijati i na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za bagrem, npr. u kutu vrta. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone, što je čest slučaj s bagremom. Klijavost sjemena je oko 30%-50%.

BRŠLJAN : Bršljan je nezahtjevna penjačica, ne traži posebne uvjete uzgoja. U vrtlarstvu može imati dekorativnu svrhu. Iznikla biljka širi se prizemno, sve dok ne pronađe visoki oslonac, npr. zid, stablo, pletenu ogradu i sl. Ova vrsta bršljana nije pogodna za uzgoj uz zidove, jer može oštetiti fasadu. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 1-2 sjemenka po gnijezdu. Ne preporučuje se sijanje u vrtne gredice, već u blizini okomitog oslonca, po izboru vrtlara. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

BUHAČ : Buhač je cvjetnica i trajnica koja stvara prepoznatljive bijele cvjetove slične livadskoj ivančici. Poznata je kao prirodni pesticid, a u tom svojstvu se koristi na različite načine. Neki vrtlari je siju u dio vrta kojemu je potrebna prirodna zaštita od štetnika, a drugi beru cvjetove i pripremaju čaj od buhača kojim prskaju biljke i tako je štite. Buhač koji raste u nekom okruženju prirodno će ispuštati aerosole u zrak i do neke mjere učiniti to mjesto nepoželjnim za kukce-štetnike. Najbolje je da se buhač najprije “navede” na klijanje u kontroliranim uvjetima. Za to se najčešće koristi vlažna krpa ili papir kao podloga. Papir se stavi u posudu, navlaži, a zatim se na papir stave sjemenke. U tom načinu obvezno valja paziti da papir /ili krpa) nikad ne budu suhi! Vlažnost je potrebno svakodnevo kontrolirati i dodavati vodu kad je potrebno. Osim toga, može se upotrijebiti plitka posuda u koju se stavlja sjeme, a zatim se dodaje voda (toliko da prekrije sjemenke, nikako više, jer sjeme može istrunuti. Vode treba dodati toliko da vrškovi sjemenki budu na zraku). Osim obične vode, može se koristiti i voda u kojoj su nekoliko dana namakane vrbove grane. Buhač je biljka iz suhih i toplih dalmatinskih krajeva, a cvjeta od sredine svibnja do sredine ljeta. Pri sijanju u kontroliranim uvjetima, nikako ne treba žuriti. Preporučuje se stavljanje sjemena u klijalište (mokri papir) tek oko sredine travnja ili potkraj travnja (svakako u toplije proljetne mjesece!!!). Također, buhač može biti tvrdoglav, neke sjemenke mogu isklijati za 14-21 dan, a ponekad sjemenke isklijaju i nakon tri mjeseca. Prerano posijano sjeme doživjet će hladnije noćne temperature (bez obzira što se može nalaziti u grijanom prostoru) i vjerojatno neće isklijati. Kad se sije u posude za presadnju, u rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vlažnost zemlje obvezno je svakodnevno održavati. Isklijalo sjeme presađuje se u posude za presadnju (pažljivo, tako da se ne ošteti klica). Kad biljke narastu do 15-ak cm u visinu, mogu se presaditi na otvoreno. Buhač je trajnica, pa za njega odaberite osunčano mjesto na kojem će ostati. Kad se biljka zakorjeni i ode u vegetaciju, posao još nije gotov. Uspjeli ste ako buhač procvjeta iduće sezone. Budu li mu uvjeti povoljni, sam će se dalje razmnožavati. U toplijim sezonama, u kontinentu se može sijati i na otvorenom. Obvezno vodite računa o tome i sijte tek kad nastupe duga i topla razdoblja proljeća. (rupa duboka do 0,5cm). Sijte najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 0,5 do1cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 20-50 cm. Klijavost sjemena je oko 10%-15%.

ČIČAK : To je ljekovita biljka, od davnina poznata kao takva. Uglavnom se koristi korijen, premda se u nekim krajevima koristi i list. Do neke je mjere i industrijska biljka, a primjenjuje se u kozmetici. Biljka može narasti od 1m do 2,5m u visinu, grmoliko se razvija i zauzima prostor oko 1m ili više u promjeru oko stabljike. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 1-2 sjemenka po gnijezdu. Ne preporučuje se sijanje u vrtne gredice (osim ako ne planirate uzgoj većih količina), već na odvojeno mjesto. Klijavost sjemena je oko 100%.

CIKORIJA DIVLJA : Divlja cikorija pripada tzv. pionirskim biljkama. U okolišu često raste tamo gdje su tla uznemirena, navezena ili na koji drugi način deformirana ili siromašna. Cvate prepoznatljvim plavim cvjetovima koje otvara ujutro, a zatvara ih kako se sunce diže. U prirodnom vrtlarstvu se može upotrijebiti kad je potrebno poboljšanje tla, kao pretkultura i sl. Osim toga, divlja cikorija često se smatra korovom, pa nije preporučljivo gusto sijanje u vrtne gredice. Možda tek tu i tamo, ako se dobro slaže s povrtnicama koje se nalaze u gredici. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Preporučuje se sijanje na otvorenom (u pripremljenu zemlju, u rupe duboke do 1cm), a sije se najviše 1-2 sjemenka po gnijezdu. Ne preporučuje se sijanje u vrtne gredice (osim ako ne planirate uzgoj većih količina), već na odvojeno mjesto. Klijavost sjemena je oko 100%.

GAVEZ : Gavez je ljekovita biljka koja se često koristi u čajevima za dohranu tla mineralima ili za malčiranje (zeleno ili suho) jer se u tome pokazala odličnom. Postoje mnogi pripravci od gaveza koji se stoljećma koriste u narodnoj medicini. Za to se uglavnom koristi korijen, a kako je korjen gaveza vrlo snažan, debeo i može prodrijeti u dublje slojeve tla, ponegdje se u organskom i prirodnom vrtlarstvu koristi kao pretkultura za kondicioniranje, obogaćivanje i rahljenje tla. Izvlači hranjima iz dubljih slojeva. U prirodi raste upravo na zbijenim tlima, tamo gdje je voda nanosila sitne čestice mulja i gline, te učinila tlo vodonepropusnim. Osim toga, uz potoke, rijeke, a često u velikom broju raste u poljima kukuruza i na ostalim obrađivanim tlima (erozija tla koja nastaje oranjem stvara vodoneprospuni sloj na dubini od oko 30-ak cm, a gavez ga razbija svojim korjenjem). Najbolje je da se gavez najprije “navede” na klijanje u kontroliranim uvjetima. Za to se najčešće koristi vlažna krpa ili papir kao podloga. Papir se stavi u posudu, navlaži, a zatim se na papir stave sjemenke. U tom načinu obvezno valja paziti da papir /ili krpa) nikad ne budu suhi! Vlažnost je potrebno svakodnevo kontrolirati i dodavati vodu kad je potrebno. Osim toga, može se upotrijebiti plitka posuda u koju se stavlja sjeme, a zatim se dodaje voda (toliko da prekrije sjemenke, nikako više, jer sjeme može istrunuti. Vode treba dodati toliko da vrškovi sjemenki budu na zraku). Osim obične vode, može se koristiti i voda u kojoj su nekoliko dana namakane vrbove grane. Gavez je donekle čudljiv, pa pri sijanju u kontroliranim uvjetima valja računati na polovične uspjehe. Preporučuje se stavljanje sjemena u klijalište (mokri papir) prije početka sezone, npr. potkraj veljače. Vrijeme klijanja je relativno dugačko, obično traje oko mjesec dana ili dulje. Kad se sije u posude za presadnju, u rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vlažnost zemlje obvezno je svakodnevno održavati. Kad biljke narastu do 15-ak cm u visinu, mogu se presaditi na otvoreno. Ponekad se vrtlar može odlučiti na jesensko sijanje gaveza, tijekom listopada ili prosinca, u pripremljenu vrtnu gredicu i iskoristiti zimski dio ciklusa ove samonikle biljke. Sijte najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 0,5 do1cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 20-50 cm. Kad je riječ o sjemenu uzetom od samoniklih biljaka, uvjek je dobro u vrtu kopirati uvjete u kojima te biljke rastu u prirodi. Za gavez, to znači zbijeno i ne previše bogato tlo. Klijavost sjemena je oko 10%-15%.

IVANČICA ŠUMSKA : To je dekorativan šumski, a često i livadni cvijet žute boje. raste samoniklo po livadama i uz rubove šuma. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti prstohvat sitnih sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KANTARION, GOSPINA TRAVA : Kantarion je ljekovita i od davnine poznata biljka koja cvate žutim cvjetovima, a naraste najviše do 80cm. Od nje se najčešće spravlja ljekovito “kantarionovo” ulje koje se dobiva postupkom maceracije. Biljka sadrži ljekoviti spoj hipericin koji ulju daje karakterističnu crvenu boju. Sitne sjemenke izgledaju kao smeđi prah. Po slobodnoj procjeni, u vrećici može biti nekoliko tisuća sitnih sjemenki. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sitnih sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm) sije se najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 60% – 70%. Uzgoj kantariona može biti nešto zahtjevniji, jer ta biljka zahtjeva uvjete barem približne onima u kojima raste u prirodi (suhe, sunčane livade). Dodavanje vode u vrijeme klijanja je poželjno. Biljke koje se uzgajaju u posudama, a zatim presađuju, prve sezone ne postižu svoju punu visinu. Ali kako je kantarion trajnica, svake sezone iz korjena ponovno razvija nadzemni dio, jednom kad se nalaze u vrtu, tamo će vjerojatno i ostati.

KIM DIVLJI : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti prstohvat sitnih sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KISELICA DIVLJA (ŠTAVELJ) : Divlja kiselica je jedan od “jestivih korova”. Može se jesti sirova, u salatama ili kao dodatak drugim jelima. Za prehranu se najčešće koriste mladi listovi, a suhe sjemenke su ljekovite. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KLOKOČIKA : Klokočika je listopadni grm iz porodice klokoča ? Može se razviti u stablo visoko oko 5m. Uzgaja se kao ukrasni grm/stablo, jer sjemenke razvija u svijezlozelenim tobolcima koji potkraj ciklusa dozrijevanja sjemenki dobivaju lijepu žutu boju, pa je cijela biljka pomalo nalik božićnoj jelki. Uzgoj iz sjemena je nešto zahtjevniji, pa tvrdu sjemenku treba najprije ostrugati i doći do mekšeg dijela sjemenke u dubini. Klokočika u prirodi često raste uz potoke i rijeke, a razmnaža se tako što voda omekša vrlo tvrdu sjemenku. Kad voda to uspije, klokočika će proklijati. Vrlar može osigurati da se taj dio procesa dogodi, tako što će ostrugati sjemenku. Zatim se sjemenke stavljaju u posudu s vodom (najbolje prozirnu čašu ili staklenku). Sjemenke koje imaju šansu za klijanje nakon nekog vremena će se “napiti” vode i potonuti na dno posude. Potonule sjemenke se presađuju ili u nešto veće posude ili odmah u vrtnu zemlju. Iz posudfa se biljke presađuju kad narastu do 15cm u visinu. Vrijeme za ovaj postupak je početak ožujka ili kraj rujna. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti 1 sjemenku, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Klijavost sjemena je oko 10% – 30%.

KOPRIVA : Preporučuje se sijanje na otvoreno, u tlo čija je pH vrijednost blago do umjereno kisela (od 5 do 6,5). Kopriva u prirodi često uspijeva u tlu bogatom vodom, uz potoke i rijeke, na vlažnim i sjenovitim mjestima. Za sijanje birajte takva mjesta ili tlo s navedenom pH vrijednosti. Kopriva rijetko uspijeva u suhom tlu, a na osunčanim mjestima raste uglavnom kad su podzemne vode blizu površini. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. Birajte veće i dublje posude u kojima koprive mogu postići punu vegetaciju, a mlade listove koristite u prehrani. Nije preporučljivo sijanje u male posude i presađivanje. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm) sije se najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 20-30cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KURIKA : Kurika ili popova kapica koristi se za formiranje žive ograde ili kao ukras u kamenjaru. Stvara svijetlocrvene sjemenke koje neke ptice koriste u svojoj prehrani (ponekad je zgodno zasaditi grm-dva na imanju, za tu svrhu). Sjemenke su otrovne za ljude, a jedna od zanimljivih karakteristika kurike je da je njezino drvo neobično tvrdo, među najtvrđima uopće. Izraste u grm visok do 2m – 3m, a rezidbom grana može se oblikovati u nisko stablo. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 1-2 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-60cm (ako se sije da bi formirala zelenu ogradu). Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

MEDVJEÐI DLAN : Ljekovita samonikla biljka jestivih mladih listova, vrlo slična anđeliki. Klijavost sjemena je vrlo mala i brzo opada kroz godine, pa je zbog toga u ovoj vrećici tako velik broj sjemenki. Sjeme je uzeto sa samoniklih biljaka u prirodi, kao i za mnoge druge samonikle biljke, i za ovu vrijedi da je pri sijanju potrebno što bolje preslikati prirodne uvjete u kojima ta biljka samoniklo raste. Zbog toga se ne preporučuje sijanje u posude za presadnju. Medvjeđi dlan raste posvuda u prirodi, često na mjestima uz potoke ili na otvorenim poljima gdje su podzemne vode vrlo blizu površini. Sijanje na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 7-10 sjemenki po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 50-60 cm. Osim toga, preporučuje se sijanje na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za tui biljku, u kutu vrta ili u posebnu vrtnu gredicu. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone. Sjeme samoniklih biljaka često je klijavo desetljećima, ali čeka pravi trenutak ili prave uvjete u kojima inače raste u prirodi. Ne treba iznenaditi ako vrtlar posije sjeme samonikle biljke, zaboravi na nju jer nije “izašla”, a zatim biljka izraste nakon dvije-tri godine. Klijavost sjemena je oko 5%-15%.

PRESLICA (rizomi) : Preslica u prirodi često raste zajedno s koprivom. Voli kisela do blago kisela tla (pH od 5 do 6,5), a podjednako voli osunčane livade s mnogo vode kao i sjenovita vlažna mjesta. Pri presadnji rizoma (dijelova korjenskog sustava) o tome valja voditi računa, jer se preslica neće dobro snaći u drukčijim uvjetima. Razmnaža se sporama, pa kad se jednom “primi”, sama će se dalje razmnažati, ovisno o uvjetima u kojima raste. Rizomi se polažu plitko u tlo, vodoravno ili ukoso u pripremljeno tlo, a zatim zaliju vodom. Preslica počinje razvijati vrlo rano u proljeće, pa je najpogodnije da se presađuju od listopada do kraja ožujka. S obzirom da je to vrlo žilava samonikla biljka, ipak se može presađivati u bilo koje doba godine. Razmnažanja rizomima sigurnije je nego sporama (u vrtlarskim uvjetima).

ROGOZ : Rogoz je poznata barska biljka, za njezin uzgoj poželjno je osigurati takve uvjete. To je jedna od biljaka koje se najprije preporučuju za sadnju u tzv. biopročistačima sivih i crnih voda iz kućanstva (biopročistači – vodonepropusni kanali u kojima se sade barske biljke za pročišćavanje i oksigeniziranje vode). Pahuljaste sjemenke pogodne su za raznošenje vjetrom. Vrijeme sijanja je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U močvarnim uvjetima (ili u biopročistač), sjeme se može posijati i potkraj ljeta, kad bi se to dogodilo što i u prirodi. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti pramen sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Klijavost sjemena nije utvrđena. Uzgoj rogoza može biti nešto zahtjevniji ako mu se ne pruže vodeni uvjeti u kojima inače raste (stranice kanala uz cestu, močvare i sl.). Ta biljka zahtjeva uvjete barem približne onima u kojima raste u prirodi. Nije preporučen uzgoj u posudama za presadnju.

ŠTIR : Štir je, poput divlje kiselice, jedan od “jestivih korova”. to je biljka krušarica čije se sjeme nekad mljelo u brašno i dodavalo kruhu. U rodu je s mnogo razvikanijim amaranthom, a na ovoj listi je donekle iz zbog naše želje da se ta biljka vrati u standardnu prehranu. jestivi su mladi listovi, a koristi se i sjeme. Može se jesti sirova, u salatama ili kao dodatak drugim jelima. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Može se sijati i u plitke rovove, slično kako se sije mrkva. Klijavost sjemena je oko 100%.

STOLISNIK : Stolisnik je poznata ljekovita biljka, jestiva i korisna. Koristi se za čajeve, obloge, u biodinamičkim vrtovima je nezaobilazna u pripremanju nekih biodinamičkih pripravaka. Biljka poželjna u svakom vrtu ili, točnije rečeno, oko svakog vrta. Privlači kukce oprašivače, povoljno kondicionira tlo, blagotvorno djeluje. Jedino što se ne slaže dobro s nekim povrtnicama (npr. rajčicom). Dobro je kad je negdje na vrtnoj stazi ili pokraj vrta. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prsohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Može se sijati i u plitke rovove (do 2cm dubine) u vrtnim gredicama, a zatim rijetko posijati sjeme (teško je odrediti koliko sjemenki padne na tlo, pa kad biljke kasnije krenu u vegetaciju, stolisnik se prorjeđuje). Biljka naraste do 60-ak cm u visinu, te zauzme oko 40-ak cm prostora u širinu, oko stabljike. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

TIMIJAN DIVLJI : Mikroskopski male sjemenke siju se plitko u zemlju (oko 0,3 do najviše 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke, ali ćete u malom “prstohvatu” vjerojatno posijati nekoliko desetaka sjemenki (što vas ne treba brinuti, niti je potrebno pincetom razdvajati tako sitne sjemenke). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-15cm, jer je timijan niska i mala biljka (kad su uvjeti maksimalno dobri naraste najviše do 20-30cm u visinu). Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je oko 100%.

TRPUTAC ŽENSKI ŠIROKOLISNI : Ova biljka je poznata kao ljekovita i jestiva. To je jestiv i ljekovit korov koji posvuda raste, može se naći gotovo na svim livadama i u svim vrtovima, ali ponegdje, u nekim tlima uopće ne raste. Listovi se jedu sirovi, u salatama ili kao dodaci mnogim jelima. Biljka poželjna u svakom vrtu ili, točnije rečeno, oko svake vrtne gredice. Uzgojeni trputac može razviti nešto bogatije i veće listove. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prsohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Može se sijati i u plitke rovove (do 2cm dubine) u vrtnim gredicama, a zatim rijetko posijati sjeme (teško je odrediti koliko sjemenki padne na tlo, pa kad biljke kasnije krenu u vegetaciju, stolisnik se prorjeđuje). Biljka naraste do 60-ak cm u visinu, te zauzme oko 40-ak cm prostora u širinu, oko stabljike. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.